SLOBODA POJEDINCA U LIBERALNOJ TEORIJI

Hum Pub Date : 2024-07-10 DOI:10.47960/2303-7431.19.31.2024.112

Damirka Mihaljević

{"title":"SLOBODA POJEDINCA U LIBERALNOJ TEORIJI","authors":"Damirka Mihaljević","doi":"10.47960/2303-7431.19.31.2024.112","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Kroz povijest se pojam slobode javljao kao ideja i čežnja u različitim\noblicima pojavnosti. Sloboda se interpretirala ovisno o kulturi, društvenomu okružju i individualnoj egzistenciji. Iako se bit temeljnoga pojma\nslobode može činiti neuhvatljivim, svako tumačenje riječi ,,sloboda”, čak\ni najmanje uobičajeno smatra Berlin, mora obuhvati minimum onoga\nšto je označeno kao ,,negativna” sloboda. Mora dakle postojati područje\nu kojem nisam sputan.” Takva negativna sloboda središnji je moralni i\npolitički ideal liberalizma i temeljni element europske političke kulture. No, koncept slobode kao prepuštenost pojedincima da mogu „činiti\nili biti ono što žele činiti ili biti bez uplitanja drugih osoba“ u različitim\nformulacijama liberalne političke teorije poprimio je ključnu i kontroverznu ulogu. Kritika koja se javljala usredotočila se na problematičan\nindividualizam koji se vrtio u smjeru egocentričnih pojedinaca zahtijevajući njegovu komunitarnu korekciju. Moderni komunitarizam pojavio\nse 1980-ih kao reakcija na prevladavajuće filozofije liberalizma, koje su\npreviše naglašavale prava pojedinca i njihovu egocentričnosti, a premalo\ndruštvenu odgovornost.\nKljučne riječi: sloboda; Isiah Berlin; liberalizam; komunitarizam; politička teorija","PeriodicalId":516272,"journal":{"name":"Hum","volume":"15 26","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2024-07-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hum","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.47960/2303-7431.19.31.2024.112","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Kroz povijest se pojam slobode javljao kao ideja i čežnja u različitim oblicima pojavnosti. Sloboda se interpretirala ovisno o kulturi, društvenomu okružju i individualnoj egzistenciji. Iako se bit temeljnoga pojma slobode može činiti neuhvatljivim, svako tumačenje riječi ,,sloboda”, čak i najmanje uobičajeno smatra Berlin, mora obuhvati minimum onoga što je označeno kao ,,negativna” sloboda. Mora dakle postojati područje u kojem nisam sputan.” Takva negativna sloboda središnji je moralni i politički ideal liberalizma i temeljni element europske političke kulture. No, koncept slobode kao prepuštenost pojedincima da mogu „činiti ili biti ono što žele činiti ili biti bez uplitanja drugih osoba“ u različitim formulacijama liberalne političke teorije poprimio je ključnu i kontroverznu ulogu. Kritika koja se javljala usredotočila se na problematičan individualizam koji se vrtio u smjeru egocentričnih pojedinaca zahtijevajući njegovu komunitarnu korekciju. Moderni komunitarizam pojavio se 1980-ih kao reakcija na prevladavajuće filozofije liberalizma, koje su previše naglašavale prava pojedinca i njihovu egocentričnosti, a premalo društvenu odgovornost. Ključne riječi: sloboda; Isiah Berlin; liberalizam; komunitarizam; politička teorija

查看原文本刊更多论文

SLOBODDA POJEDINCA U LIBERNYNOJ TEORIJI

Kroz povijest se pojam svobode javljao kao ideja i čežnja u različitimoblicima pojanosti.Sloboda 从文化、经济和个人角度进行解释。在柏林，"消极 "的 "懒惰 "是最基本的，也是最起码的。它只能站在我不被允许的地方"。这种消极自由是自由主义的道德和政治理想，也是欧洲政治文化的基本要素。不，"消极自由 "的概念是在 "自由主义的政治理论 "和 "民众政治理论 "的基础上形成的。这就要求我们在解决个人主义问题时，要以自我为中心。现代社群主义兴起于 20 世纪 80 年代，是对盛行的自由主义哲学的反动，自由主义强调个人权利和以自我为中心的思想，却很少强调社会责任。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Hum

自引率

0.00%

发文量