Validation of the Factor Structure of the Moral Foundations Questionnaire on the Croatian Students Sample

IF 0.4 Q4 PSYCHOLOGY, MULTIDISCIPLINARY

Psihologijske teme Pub Date : 2023-12-11 DOI:10.31820/pt.32.3.11

Iva Takšić, Barbara Kalebić Maglica

{"title":"Validation of the Factor Structure of the Moral Foundations Questionnaire on the Croatian Students Sample","authors":"Iva Takšić, Barbara Kalebić Maglica","doi":"10.31820/pt.32.3.11","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Teorija moralnih temelja (Haidt i Joseph, 2004) u posljednjih se dvadesetak godina sve češće nameće kao vodeća teorija u području psihologije morala. Prema toj teoriji postoji pet osnovnih moralnih temelja: briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo. Osim toga, postoje i temelji višega reda nazvani individualističkim (koji uključuje brigu i pravednost) i kolektivističkim (koji uključuje autoritet, lojalnost i čistunstvo). Za ispitivanje prihvaćanja različitih vrsta moralnih temelja kod pojedinaca razvijen je Upitnik moralnih temelja (Graham i sur., 2011), izvorno validiran na američkoj populaciji, a kasnije i na drugim uzorcima diljem svijeta. Rezultati pokazuju da je na nekim uzorcima prikladnija petofaktorska struktura koju sačinjavaju osnovni moralni temelji, a na drugim je uzorcima prikladnija dvofaktorska struktura koju sačinjavaju temelji višega reda. S obzirom na međukulturnu osjetljivost ispitivanja moralnih dimenzija, osnovni je cilj ovoga rada provjeriti prikladnost dviju faktorskih struktura Upitnika moralnih temelja na hrvatskome uzorku (dvofaktorsku i petofaktorsku strukturu). Istraživanje je uključivalo 433 sudionika prosječne dobi 21.72 (SD = 4.1) godine. Uz prikupljanje demografskih podataka te podataka o političkoj orijentaciji i stupnju religioznosti, sudionici su ispunili Upitnik moralnih temelja i Skalu stavova prema homoseksualnim skupinama. Provedena je konfirmatorna faktorska analiza u svrhu ispitivanja najprikladnijega modela Upitnika moralnih temelja za primjenu na hrvatskoj populaciji te je ispitana kriterijska valjanost. Rezultati pokazuju da originalno predložena petofaktorska struktura (briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo) nije prikladna, no dvofaktorska struktura (individualistički i kolektivistički moralni temelji) pokazala se pogodnijom za primjenu na hrvatskome uzorku, pri čemu su koeficijenti pouzdanosti za obje dimenzije visoki. Rezultati upućuju na to da Upitnik moralnih temelja treba razmatrati kao dvofaktorski te da je on prikladan za buduća mjerenja moralnih temelja na hrvatskome uzorku.","PeriodicalId":20858,"journal":{"name":"Psihologijske teme","volume":"25 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.4000,"publicationDate":"2023-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Psihologijske teme","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31820/pt.32.3.11","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"PSYCHOLOGY, MULTIDISCIPLINARY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Teorija moralnih temelja (Haidt i Joseph, 2004) u posljednjih se dvadesetak godina sve češće nameće kao vodeća teorija u području psihologije morala. Prema toj teoriji postoji pet osnovnih moralnih temelja: briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo. Osim toga, postoje i temelji višega reda nazvani individualističkim (koji uključuje brigu i pravednost) i kolektivističkim (koji uključuje autoritet, lojalnost i čistunstvo). Za ispitivanje prihvaćanja različitih vrsta moralnih temelja kod pojedinaca razvijen je Upitnik moralnih temelja (Graham i sur., 2011), izvorno validiran na američkoj populaciji, a kasnije i na drugim uzorcima diljem svijeta. Rezultati pokazuju da je na nekim uzorcima prikladnija petofaktorska struktura koju sačinjavaju osnovni moralni temelji, a na drugim je uzorcima prikladnija dvofaktorska struktura koju sačinjavaju temelji višega reda. S obzirom na međukulturnu osjetljivost ispitivanja moralnih dimenzija, osnovni je cilj ovoga rada provjeriti prikladnost dviju faktorskih struktura Upitnika moralnih temelja na hrvatskome uzorku (dvofaktorsku i petofaktorsku strukturu). Istraživanje je uključivalo 433 sudionika prosječne dobi 21.72 (SD = 4.1) godine. Uz prikupljanje demografskih podataka te podataka o političkoj orijentaciji i stupnju religioznosti, sudionici su ispunili Upitnik moralnih temelja i Skalu stavova prema homoseksualnim skupinama. Provedena je konfirmatorna faktorska analiza u svrhu ispitivanja najprikladnijega modela Upitnika moralnih temelja za primjenu na hrvatskoj populaciji te je ispitana kriterijska valjanost. Rezultati pokazuju da originalno predložena petofaktorska struktura (briga, pravednost, lojalnost, autoritet i čistunstvo) nije prikladna, no dvofaktorska struktura (individualistički i kolektivistički moralni temelji) pokazala se pogodnijom za primjenu na hrvatskome uzorku, pri čemu su koeficijenti pouzdanosti za obje dimenzije visoki. Rezultati upućuju na to da Upitnik moralnih temelja treba razmatrati kao dvofaktorski te da je on prikladan za buduća mjerenja moralnih temelja na hrvatskome uzorku.

查看原文本刊更多论文

在克罗地亚学生样本中验证道德基础问卷的因子结构

Teorija moralnih temelja (Haidt i Joseph, 2004) u posljednje se dvadesetak godina sve češe nameće kao vodeća teorija u području psihologije morali.该理论的前身是道德主题："道德"（briga）、"赞美"（pravednost）、"自由"（lojalnost）、"权威"（autoritet）和 "主义"（čistunstvo）。Osim toga, postoje i osnovy v višega reda nazvani individualističkim (koji uključuječuje briga i pravednost) i kolektivističkim (koji ukljuključuje autoritet, lojalnost i čistunstvo). For ispitivanje prihvaćanja različitih vrstanih temelja kod pojedinac je Upitnik moralnih temelja (Graham et al., 2011), izvorno validiran na američkokoj populaci, a kasnije i na drugim uzorcima diljem svijeta. To ispitivanje prihvaćanja različitih vrsta Moralnih temelja kod pojedinac je developed the Upitnik moralnih temelja [Upitnik of moral foundations] (Graham et al., 2011), izvorno validiran na američkoj populaci, a kasnije i na drugim uzorcima diljem svijeta.其结果是，在新的社会结构中，道德观得到了加强，在旧的社会结构中，道德观得到了加强。在克罗地亚，道德层面是一个重要的方面，而在中国，道德层面则是另一个重要的方面。在克罗地亚，道德层面是一个重要的方面，而在中国，道德层面则是另一个重要的方面，而在中国，道德层面则是另一个重要的方面。为了比较人口统计学数据和政治倾向及宗教信仰程度数据，法官们使用了道德基础指数和同性恋群体态度量表。在实施最适合克罗地亚人口的道德基础评分模型的背景下，进行了确认性因素分析，并描述了标准有效性。结果表明，原始的道德基础结构（briga、pravednost、lojalnost、autoritet i čistunstvo ）并不重要，而道德基础结构（individualistički i kolektivistički moralni osnovácie ）才是最重要的，因此，在克罗地亚人口中实施最合适的道德基础评分模型是非常重要的。道德研究者的研究结果表明，道德研究者可以在克罗地亚的道德教育中发挥重要作用。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Psihologijske teme Psychology-Clinical Psychology

CiteScore

1.00

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

30 weeks