Emancipacijom žene do emancipacije čovjeka

Abstract

Članak istražuje presjek marksizma i feminizma u filozofiji Blaženke Despot (1930 – 2001). Prvi dio posvećen je kratkoj šetnji kroz misaonu povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, s naglaskom na zagrebačkoj filozofiji prakse i njezinom nadilaženju teorije odraza. Potom se prelazi na razmatranje feminizma kao pokreta koji se na dotičnom prostoru pozicionira drukčije spram države negoli je to slučaj s njegovim zapadnim pandanom. Iz tog razloga žensko pitanje, čak i kada se okreće nekim drugim teorijskim strujama, uvijek predstavlja svojevrsno »disidentsko savezništvo« s vlastima. Ipak, marksizam i feminizam imaju različita polazišta: dok se marksizam koncentrira na klasnu problematiku, smatrajući da njome može obuhvatiti totalitet društvenih nejednakosti, feminizam je usredotočen na pitanje spola. Međutim, ova dva naizgled nepomiriva kolosjeka emancipacije ponovno se susreću u marksističkom feminizmu Blaženke Despot. Posljednji dio rada slijedom toga ispituje sjecište klasnog i ženskog pitanja, koje Despot korijeni u Hegelovoj filozofiji slobode.