{"title":"Dijagnoza i liječenje legionarske bolesti","authors":"Maša Puljiz, Dalibor Vukelić","doi":"10.37797/ig.41.3.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Retrospektivno su analizirane kliničke značajke i antimikrobna terapija u 60 bolesnika s legionarskom bolesti koji su hospitalizirani u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu u dvogodišnjem razdoblju, 2018. - 2019. godine. Dijagnoza legionarske bolesti utvrđena je serološkim testovima i/ili određivanjem antigena L. pneumophila serotip 1 u urinu. Vodeći simptomi bolesti bili su vrućica (100,0%), kašalj (83,3%) i zimice (81,7%), a najvažniji laboratorijski pokazatelji povišena vrijednost C-reaktivnog proteina (100,0%), ubrzana sedimentacija eritrocita (98,1%) i leukocitoza (79,7%). U više od dvije trećine bolesnika opisuje se bronhopneumonički infiltrat na plućima (68,3%), a pleuralni izljev u 41,7% bolesnika. Najčešća inicijalna antimikrobna terapija u bolnici bila je kombinacija beta laktamskog antibiotika i azitromicina (53,3%). Inicijalna antimikrobna terapija je korigirana u (48.3%), najčešće u monoterapiju azitromicinom (35,4%), potom levofloksacin (6,7%) te moksifloksacin (5,0%). Nije zabilježena razlika u liječenju bolesnika između azitromicina, levofloksacina i moksifloksacina. Tri (5,0 %) bolesnika su umrla.","PeriodicalId":354348,"journal":{"name":"Infektološki glasnik","volume":"40 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"1900-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Infektološki glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.37797/ig.41.3.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
Abstract
Retrospektivno su analizirane kliničke značajke i antimikrobna terapija u 60 bolesnika s legionarskom bolesti koji su hospitalizirani u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu u dvogodišnjem razdoblju, 2018. - 2019. godine. Dijagnoza legionarske bolesti utvrđena je serološkim testovima i/ili određivanjem antigena L. pneumophila serotip 1 u urinu. Vodeći simptomi bolesti bili su vrućica (100,0%), kašalj (83,3%) i zimice (81,7%), a najvažniji laboratorijski pokazatelji povišena vrijednost C-reaktivnog proteina (100,0%), ubrzana sedimentacija eritrocita (98,1%) i leukocitoza (79,7%). U više od dvije trećine bolesnika opisuje se bronhopneumonički infiltrat na plućima (68,3%), a pleuralni izljev u 41,7% bolesnika. Najčešća inicijalna antimikrobna terapija u bolnici bila je kombinacija beta laktamskog antibiotika i azitromicina (53,3%). Inicijalna antimikrobna terapija je korigirana u (48.3%), najčešće u monoterapiju azitromicinom (35,4%), potom levofloksacin (6,7%) te moksifloksacin (5,0%). Nije zabilježena razlika u liječenju bolesnika između azitromicina, levofloksacina i moksifloksacina. Tri (5,0 %) bolesnika su umrla.