Josip Šentija - tihi borac za hrvatski jezik

Abstract

U članku se raspravlja o prinosu novinara, leksikografa i publicista Josipa Šentije afirmaciji hrvatskoga književnoga jezika potporom Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i njezinom obranom od unitarnih jezičnopolitičkih nasrtaja; o suzbijanju pokušaja srpske jezične kolonizacije Radio Zagreba; o ubiranju prvih poslijedeklaracijskih plodova očitovanih u izmijenjenim jezičnim člancima u jugoslavenskim republičkim ustavima iz 1974.; o primjeni 138. jezičnoga članka Ustava SRH u trećem izdanju Opće enciklopedije Leksikografskoga zavoda; o suradnji s Miroslavom Krležom i središnjim uredništvom u izgradnji enciklopedijskoga stila i njegovanju hrvatskoga jezika. Na kraju se raščlanjuju njegova politička stajališta modernoga socijaldemokratskoga usmjerenja i jasne nacionalne sastavnice u kontekstu raspada Jugoslavije i stvaranja neovisne hrvatske države s naglaskom na hrvatsko-srpskim odnosima i velikosrpskom ekspanzionističkom programu utemeljenom dijelom na Karadžićevoj krilatici Srbi svi i svuda, u čijoj je osnovi neznanstveno polazište o isključivom srpstvu štokavštine.