PREPOZNAVANJE OSNOVNIH EMOCIJA KOD DECE I MLADIH OSOBA SA POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA

M. Veselinović, Ivana Belegiški, Nina Brkić-Jovanović, Renata Škrbić, Bojana Perić Prkosovački
{"title":"PREPOZNAVANJE OSNOVNIH EMOCIJA KOD DECE I MLADIH OSOBA SA POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA","authors":"M. Veselinović, Ivana Belegiški, Nina Brkić-Jovanović, Renata Škrbić, Bojana Perić Prkosovački","doi":"10.53406/kd.v10i1.49","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Neverbalna komunikacija je posebna vrsta komunikacije kojom osobe bez reči (gestovima, mimikom, izrazom lica) izražavaju i razmenjuju emocije, stavove, želje, namere. Najpoznatiji vid kinezičke komunikacije jeste facijalna ekspresija, odnosno spontano izražavanje osećanja i težnji mimikom lica. Lice je najvidljivije i najizloženije pogledima u procesu međulične komunikacije. Ono je najekspresivnijideo ljudskog tela zbog velikog broja veoma pokretljivih mišića. U našem istraživanju o prepoznavanju osnovnih emocija učestvovalo je 22 ispitanika sa dijagnozom poremećaja iz spektra autizma, od kojih je 20 ispitanika muškog pola i 2 ispitanika ženskog pola. Korišćen je test prepoznavanja lica „Faces Test – FS II”, namenjen osobama sa poremećajima iz spektra autizma. Rezultati koje smo dobili govore u prilog tome da osobe sa poremećajem iz spektra autizma nemaju adekvatno poznavanje osnovnih emocija, kao ni adekvatno prepoznavanje. Kada govorimo o emociji sreća, oko 77% ispitanika ispravno prepoznaje datu emociju. Tugu kao emociju ispravno prepoznaje oko 64% ispitanika. U slučaju emocije bes, njih 41% odgovara ispravno, a za emociju strah, tačno prepoznavanje se beleži kod 32% ispitanika. Zaključak ovog istraživanja je da je nivo prepoznavanja osnovnih emocija kod osoba sa poremećajem iz spektra autizma neadekvatan i da je potrebno sistemski pristupiti edukaciji ovih osoba.","PeriodicalId":307184,"journal":{"name":"Krugovi detinjstva - časopis za multidisciplinarna istraživanja detinjstva","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-07-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Krugovi detinjstva - časopis za multidisciplinarna istraživanja detinjstva","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.53406/kd.v10i1.49","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0

Abstract

Neverbalna komunikacija je posebna vrsta komunikacije kojom osobe bez reči (gestovima, mimikom, izrazom lica) izražavaju i razmenjuju emocije, stavove, želje, namere. Najpoznatiji vid kinezičke komunikacije jeste facijalna ekspresija, odnosno spontano izražavanje osećanja i težnji mimikom lica. Lice je najvidljivije i najizloženije pogledima u procesu međulične komunikacije. Ono je najekspresivnijideo ljudskog tela zbog velikog broja veoma pokretljivih mišića. U našem istraživanju o prepoznavanju osnovnih emocija učestvovalo je 22 ispitanika sa dijagnozom poremećaja iz spektra autizma, od kojih je 20 ispitanika muškog pola i 2 ispitanika ženskog pola. Korišćen je test prepoznavanja lica „Faces Test – FS II”, namenjen osobama sa poremećajima iz spektra autizma. Rezultati koje smo dobili govore u prilog tome da osobe sa poremećajem iz spektra autizma nemaju adekvatno poznavanje osnovnih emocija, kao ni adekvatno prepoznavanje. Kada govorimo o emociji sreća, oko 77% ispitanika ispravno prepoznaje datu emociju. Tugu kao emociju ispravno prepoznaje oko 64% ispitanika. U slučaju emocije bes, njih 41% odgovara ispravno, a za emociju strah, tačno prepoznavanje se beleži kod 32% ispitanika. Zaključak ovog istraživanja je da je nivo prepoznavanja osnovnih emocija kod osoba sa poremećajem iz spektra autizma neadekvatan i da je potrebno sistemski pristupiti edukaciji ovih osoba.
非语言交流是一种特殊的交流方式,在这种交流方式中,人们不用说话(手势、面部表情、脸部表情)就能表达和传播情绪、短语、愿望、意图。人们最熟悉的动态交流是面部表情,即通过面部表情自发地表达情绪和倾向。在人际交往过程中,脸部是最直观、最容易被人理解的方面。由于脸颊上有大量可互换的多重肌肉,因此脸颊是人体最具表现力的形象。在我们关于基本情绪识别的研究中,有 22 名被诊断为自闭症谱系障碍的患者参加,其中 20 人为男性,2 人为女性。面孔测试 - FS II 是一项对自闭症谱系障碍患者非常有用的面孔识别测试。我们得到的结果表明,自闭症谱系障碍患者对基本情绪的了解不够,识别能力也不足。当我们谈论 "快乐 "这种情绪时,约 77% 的受访者能够正确识别这种情绪。64%的受访者能正确识别 "仇恨 "这种情绪。对于愤怒这种情绪,41% 的受访者回答正确;对于恐惧这种情绪,32% 的受访者能够准确识别。这项研究的结论是,自闭症谱系障碍患者对基本情绪的识别水平不足,需要对这些人进行系统的教育。
本文章由计算机程序翻译,如有差异,请以英文原文为准。
求助全文
约1分钟内获得全文 求助全文
来源期刊
自引率
0.00%
发文量
0
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
copy
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
右上角分享
点击右上角分享
0
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:604180095
Book学术官方微信