Vanja Kaliterna, Margarita Kuštera, Petar Kaliterna
{"title":"Je li došlo vrijeme da Republika Hrvatska uvede probir na klamidiju među adolescentskom populacijom?","authors":"Vanja Kaliterna, Margarita Kuštera, Petar Kaliterna","doi":"10.37797/ig.41.3.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uvod: Infekcije uzrokovane klamidijom\nubrajaju se u najčešće spolno prenosive bolesti, posebno kod populacije mlađe od\n25 godina. Često su asimptomatske, pa infekcija ostane neprepoznata i\nneliječena i može dovesti do razvoja komplikacija. Odgovornost za nadzor nad klamidijskom infekcijom je\nna javnom zdravstvu jer provedba preventivnih programa s ciljem pravovremenog otkrivanja\ni liječenja infekcije sprječava razvoj komplikacija. Cilj\nje ovoga rada bio utvrditi učestalost infekcije bakterijom Chlamydia trachomatis u Splitsko-dalmatinskoj županiji, analizirati\nučestalost s obzirom na dob i spol, te na osnovu rezultata zaključiti je li\nvrijeme da Republika Hrvatska uvede probir na klamidiju među adolescentskom\npopulacijom. Metode: Za potrebe ovoga rada analizirani su šestogodišnji podaci rutinskog testiranja\nna bakteriju C.trachomatis u Nastavnom\nzavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ-SDŽ). Testiranja\nsu napravljena PCR metodom na sustavu Cobas 4800 (Roche). Rezultati: U šestogodišnjem razdoblju (2015. - 2020.) ukupno je testirano 45 431\npacijenata na DNK C.trachomatis, te\nje otkriveno 1 010 (2,2 %) pozitivnih uzoraka. U skupini osoba mlađih od 25\ngodina testirano je samo 5 886 uzoraka (13,0 % od ukupnog broja testiranih), a\nmeđu njima je bilo 6,1 % pozitivnih na klamidiju (5,7 % od testiranih žena i 9,0% od testiranih muškaraca, mlađih od 25\ngodina).\nKod osoba starijih od 25 godina bilo je tek 1,6 % pozitivnih na klamidiju (1,4 % žena i 3,2 % muškaraca) . Zaključak: Prema rezultatima naše studije, prevalencija\nklamidijske infekcije u adolescenata znatno je viša od 3,0 %, što ukazuje na\nneophodnost i ekonomsku opravdanost uvođenja probira na klamidiju među\nadolescentskom populacijom u Hrvatskoj.","PeriodicalId":354348,"journal":{"name":"Infektološki glasnik","volume":"101 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-03-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Infektološki glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.37797/ig.41.3.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Uvod: Infekcije uzrokovane klamidijom
ubrajaju se u najčešće spolno prenosive bolesti, posebno kod populacije mlađe od
25 godina. Često su asimptomatske, pa infekcija ostane neprepoznata i
neliječena i može dovesti do razvoja komplikacija. Odgovornost za nadzor nad klamidijskom infekcijom je
na javnom zdravstvu jer provedba preventivnih programa s ciljem pravovremenog otkrivanja
i liječenja infekcije sprječava razvoj komplikacija. Cilj
je ovoga rada bio utvrditi učestalost infekcije bakterijom Chlamydia trachomatis u Splitsko-dalmatinskoj županiji, analizirati
učestalost s obzirom na dob i spol, te na osnovu rezultata zaključiti je li
vrijeme da Republika Hrvatska uvede probir na klamidiju među adolescentskom
populacijom. Metode: Za potrebe ovoga rada analizirani su šestogodišnji podaci rutinskog testiranja
na bakteriju C.trachomatis u Nastavnom
zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ-SDŽ). Testiranja
su napravljena PCR metodom na sustavu Cobas 4800 (Roche). Rezultati: U šestogodišnjem razdoblju (2015. - 2020.) ukupno je testirano 45 431
pacijenata na DNK C.trachomatis, te
je otkriveno 1 010 (2,2 %) pozitivnih uzoraka. U skupini osoba mlađih od 25
godina testirano je samo 5 886 uzoraka (13,0 % od ukupnog broja testiranih), a
među njima je bilo 6,1 % pozitivnih na klamidiju (5,7 % od testiranih žena i 9,0% od testiranih muškaraca, mlađih od 25
godina).
Kod osoba starijih od 25 godina bilo je tek 1,6 % pozitivnih na klamidiju (1,4 % žena i 3,2 % muškaraca) . Zaključak: Prema rezultatima naše studije, prevalencija
klamidijske infekcije u adolescenata znatno je viša od 3,0 %, što ukazuje na
neophodnost i ekonomsku opravdanost uvođenja probira na klamidiju među
adolescentskom populacijom u Hrvatskoj.