Utjecaj različitih tehničkih sustava i eksploatacijskih parametara na kvalitetu rada raspršivača u trajnom nasadu

Agronomski glasnik Pub Date : 2021-06-30 DOI:10.33128/ag.82.3.1

Davor Petrović, Vjekoslav Tadić, Zvonko Zeko, Dario Knežević, Anamarija Banaj, Đuro Banaj

{"title":"Utjecaj različitih tehničkih sustava i eksploatacijskih parametara na kvalitetu rada raspršivača u trajnom nasadu","authors":"Davor Petrović, Vjekoslav Tadić, Zvonko Zeko, Dario Knežević, Anamarija Banaj, Đuro Banaj","doi":"10.33128/ag.82.3.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Istraživanjem su uspoređena dva tipa raspršivača (Agromehanika i Tifone) s ciljem određivanja optimalnog sustava raspršivanja (senzorski i konvencionalni sustav). Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja (norma raspršivanja, tip mlaznice, brzina zračne struje), te uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju na depozit tekućine u krošnji, zračno i zemljišno zanošenje. Istraživanje je postavljeno prema ISO 22866 normi u četverogodišnjem nasadu višnje, vlasnika Karoline d.o.o. Osijek. Eksploatacijom raspršivača Agromehanika najveći otklon zemljišnog zanošenja između konvencionalnog i senzorskog sustava iznosi 57,77 % i zabilježen je s tretmanom A1B2C2. Razlika kod raspršivača Tifone iznosila je 52,54 % (tretman A1B1C1). Ostvareni depozit tekućine u krošnji nije se značajno razlikovao između dva sustava raspršivanja, te je najveći ostvareni otklon od 1,31 % utvrđen s raspršivačem Agromehanika i 2,17 % s raspršivačem Tifone. Tretmani A2B2C1 i A2B2C2 ostvarili su 100 % smanjenje zračnog zanošenja tekućine (na 5 m udaljenosti od tretiranog reda) s raspršivačem Agromehanika, dok je raspršivač Tifone ostvario isti otklon kod tretmana A1B2C1 i A2B2C1. Također, 100 % otklon između konvencionalne i selektivne aplikacije (senzorski sustav) kod zračnog zanošenja (na 10 m udaljenosti od tretiranog reda) ostvaren je s tretmanima A2B1C1 i A1B1C1 za oba raspršivača. Ostvareni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na uspješno smanjenje norme raspršivanja za 20 % bez statistički značajne razlike ostvarenog depozita tekućine u krošnji. Prema ostvarenim rezultatima, raspršivač Agromehanika je ostvario statistički značajno veći depozit tekućine u krošnji (LSD0,05 = 13,46), pa se može zaključiti da je navedeni raspršivač optimalnije tehničke konstrukcije za nasad višnje u kojem je obavljeno istraživanje.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"57 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-06-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.82.3.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Istraživanjem su uspoređena dva tipa raspršivača (Agromehanika i Tifone) s ciljem određivanja optimalnog sustava raspršivanja (senzorski i konvencionalni sustav). Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja (norma raspršivanja, tip mlaznice, brzina zračne struje), te uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju na depozit tekućine u krošnji, zračno i zemljišno zanošenje. Istraživanje je postavljeno prema ISO 22866 normi u četverogodišnjem nasadu višnje, vlasnika Karoline d.o.o. Osijek. Eksploatacijom raspršivača Agromehanika najveći otklon zemljišnog zanošenja između konvencionalnog i senzorskog sustava iznosi 57,77 % i zabilježen je s tretmanom A1B2C2. Razlika kod raspršivača Tifone iznosila je 52,54 % (tretman A1B1C1). Ostvareni depozit tekućine u krošnji nije se značajno razlikovao između dva sustava raspršivanja, te je najveći ostvareni otklon od 1,31 % utvrđen s raspršivačem Agromehanika i 2,17 % s raspršivačem Tifone. Tretmani A2B2C1 i A2B2C2 ostvarili su 100 % smanjenje zračnog zanošenja tekućine (na 5 m udaljenosti od tretiranog reda) s raspršivačem Agromehanika, dok je raspršivač Tifone ostvario isti otklon kod tretmana A1B2C1 i A2B2C1. Također, 100 % otklon između konvencionalne i selektivne aplikacije (senzorski sustav) kod zračnog zanošenja (na 10 m udaljenosti od tretiranog reda) ostvaren je s tretmanima A2B1C1 i A1B1C1 za oba raspršivača. Ostvareni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na uspješno smanjenje norme raspršivanja za 20 % bez statistički značajne razlike ostvarenog depozita tekućine u krošnji. Prema ostvarenim rezultatima, raspršivač Agromehanika je ostvario statistički značajno veći depozit tekućine u krošnji (LSD0,05 = 13,46), pa se može zaključiti da je navedeni raspršivač optimalnije tehničke konstrukcije za nasad višnje u kojem je obavljeno istraživanje.

查看原文本刊更多论文

使用了两种喷雾器（Agromechanics 和 Tifone），目的是确定最佳喷雾模式（传感器和传统模式）。研究了喷洒技术参数（喷洒率、苗圃类型、气流速度）和使用超声波传感器选择性喷洒对树冠中液体沉积、空气和土地漂移的影响。监测以 ISO 22866 标准为基础，在 Karoline d.o.o. 拥有的一个四层樱桃园进行。Osijek 拥有的四层樱桃园进行监测。使用 Agromehanika 喷灌机时，传统系统和传感器系统的土壤漂移率最高，达到 57.77%，A1B2C2 处理时的土壤漂移率最高。使用 Tifone 喷灌机时，土壤漂移率为 52.54%（A1B1C1 处理）。两种喷洒系统在树冠上的剩余液体沉积量没有明显差异，Agromechanika 喷洒系统的最大增幅为 1.31%，Tifone 喷洒系统的最大增幅为 2.17%。在 A2B2C1 和 A2B2C2 处理中，Agromechanika 喷雾器可使空气中夹带的液体减少 100%（距离处理行 5 米处），而 Tifone 喷雾器产生的斜率与 A1B2C1 和 A2B2C1 处理相同。此外，A2B1C1 和 A1B1C1 两种喷洒器在常规喷洒和选择性喷洒（传感器基座）之间的偏差均为 100%。这项研究的结果表明，喷洒率成功降低了 20%，但树冠上沉积的液体量在统计学上没有显著差异。Agromehanika Agromehanika 的统计结果表明（LSD0,05 = 13,46），喷洒在树冠上的液体沉积量是最佳的。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Agronomski glasnik

自引率

0.00%

发文量