Neuspjela emancipacija. Hrvatska akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja

Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe Pub Date : 2022-09-22 DOI:10.47960/2712-1844.2022.8.179

Mladen Ančić

{"title":"Neuspjela emancipacija. Hrvatska akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja","authors":"Mladen Ančić","doi":"10.47960/2712-1844.2022.8.179","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Autor razmatra složeno pitanje odnosa kategorija \"kolektivno\npamćenje\" i \"profesionalna (akademska) historiografija\" u suvremenim hrvatskim okvirima, ukazujući na negativni utjecaj što\nga je na ovu drugu kategoriju imao razvijeni ideološki kompleks\nu socijalističkoj Jugoslaviji. Polazeći od utemeljiteljskoga mita\ntadašnjega poretka, \"standardne pripovijesti\" o \"narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji\", autor upozorava na jasno iskazani uklon ka mitskoj verziji prošlosti i u sklopu tadašnje\nprofesionalne historiografije. Raščlanjujući slučaj ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje kako se stvarno gibanje mitologizira u sklopu \"kolektivnoga pamćenja\", pri čemu izostaje ključni element historiografske\nspoznaje, postupak kontekstualizacije. Zbog toga uspostavljena\nmitska verzija prošlosti sa svim svojim elementima govori vrlo\nmalo o stvarnim zbivanjima, ali zato daje objašnjenje i opravdanje stvarnih društvenih i političkih odnosa u Jugoslaviji nakon\n1945. godine. Autor upozorava na činjenicu da se mitska verzija\nprošlosti zadržala u javnome prostoru i nakon (formalne) propasti socijalizma i nestanka Jugoslavije 1991. te zaključuje kako će\nse takvo stanje održavati sve dok se ne promijene i stvarni društveni i politički odnosi.\nKljučne riječi: kolektivno pamćenje; akademska historiografija;\nutemeljiteljski mit; Jugoslavija.","PeriodicalId":269897,"journal":{"name":"Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe","volume":"85 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-09-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.47960/2712-1844.2022.8.179","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Autor razmatra složeno pitanje odnosa kategorija "kolektivno pamćenje" i "profesionalna (akademska) historiografija" u suvremenim hrvatskim okvirima, ukazujući na negativni utjecaj što ga je na ovu drugu kategoriju imao razvijeni ideološki kompleks u socijalističkoj Jugoslaviji. Polazeći od utemeljiteljskoga mita tadašnjega poretka, "standardne pripovijesti" o "narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji", autor upozorava na jasno iskazani uklon ka mitskoj verziji prošlosti i u sklopu tadašnje profesionalne historiografije. Raščlanjujući slučaj ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje kako se stvarno gibanje mitologizira u sklopu "kolektivnoga pamćenja", pri čemu izostaje ključni element historiografske spoznaje, postupak kontekstualizacije. Zbog toga uspostavljena mitska verzija prošlosti sa svim svojim elementima govori vrlo malo o stvarnim zbivanjima, ali zato daje objašnjenje i opravdanje stvarnih društvenih i političkih odnosa u Jugoslaviji nakon 1945. godine. Autor upozorava na činjenicu da se mitska verzija prošlosti zadržala u javnome prostoru i nakon (formalne) propasti socijalizma i nestanka Jugoslavije 1991. te zaključuje kako će se takvo stanje održavati sve dok se ne promijene i stvarni društveni i politički odnosi. Ključne riječi: kolektivno pamćenje; akademska historiografija; utemeljiteljski mit; Jugoslavija.

查看原文本刊更多论文

作者讨论了现代克罗地亚背景下 "集体记忆 "和 "专业（学术）史学 "这两个类别之间的复杂关系问题，指出了南斯拉夫社会党发展起来的意识形态综合体对另一个类别产生的负面影响。作者从当今的创始神话--"民族解放斗争和社会主义革命 "的 "标准叙事"--出发，提请人们注意在当时的专业史学背景下明显表现出的对过去神话化的倾向。Rščlanjujući случайčaj Ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje jak se stvarno movementje mythologizira u sklopu "kolektivnogo pamćenja"， pri čemu izostaje ključni element historiografkespoznaje, postupak kontekstualizacije.1945 年以来，作者对南斯拉夫的历史、政治和文化进行了深入研究。作者提请注意，即使在 1991 年社会主义（正式）崩溃和南斯拉夫解体之后，自由的神话版本仍然存在于公共领域，并得出结论认为，在现实的社会和政治关系发生改变之前，这种情况将继续存在。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe

自引率

0.00%

发文量