{"title":"Ratni zločin protiv civilnog stanovništva vs. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika","authors":"Lucija Sokanović","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.9","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Ishodište je rada u pravomoćnoj oslobađajućoj presudi za ubojstvo Aleksandra Labe 19. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Analiza kvalifikacije djela kao ratnog zločina protiv civilnog stanovništva naspram ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika polazi\nod tumačenja pojma ratnog zarobljenika te ocjene o primjenjivosti Ženevskih\nkonvencija i dopunskih protokola. Pritom se mogu izdvojiti tri moguća pristupa\nu sudskoj praksi: (1) ocjena da je u relevantno vrijeme sukob bio\nnemeđunarodni, pa je blanketnu normu potrebno dopuniti primjenom zajedničkog\nčl. 3. Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola II; (2) ocjena da je sukob\nbio međunarodni, pa se primjenjuje Ženevska konvencija III i Dopunski protokol\nI ili (3) bez obzira na ocjenu sukoba blanketnu normu dopuniti primjenom\nodgovarajućih odredbi Ženevskih konvencija. Slijedi analiza postupaka označenih\nkao poticanje na ratni zločin i razmatranje kažnjivosti poticanja u konkretnom\nslučaju. Zakonit kazneni postupak imperativ je naspram pravnoj hipokriziji o\nnezastarivosti ratnih zločina.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.9","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Ishodište je rada u pravomoćnoj oslobađajućoj presudi za ubojstvo Aleksandra Labe 19. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Analiza kvalifikacije djela kao ratnog zločina protiv civilnog stanovništva naspram ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika polazi
od tumačenja pojma ratnog zarobljenika te ocjene o primjenjivosti Ženevskih
konvencija i dopunskih protokola. Pritom se mogu izdvojiti tri moguća pristupa
u sudskoj praksi: (1) ocjena da je u relevantno vrijeme sukob bio
nemeđunarodni, pa je blanketnu normu potrebno dopuniti primjenom zajedničkog
čl. 3. Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola II; (2) ocjena da je sukob
bio međunarodni, pa se primjenjuje Ženevska konvencija III i Dopunski protokol
I ili (3) bez obzira na ocjenu sukoba blanketnu normu dopuniti primjenom
odgovarajućih odredbi Ženevskih konvencija. Slijedi analiza postupaka označenih
kao poticanje na ratni zločin i razmatranje kažnjivosti poticanja u konkretnom
slučaju. Zakonit kazneni postupak imperativ je naspram pravnoj hipokriziji o
nezastarivosti ratnih zločina.