Nina Bilandžić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Tlak Gajger, Petra Buljan, Marina Krpan, Mirjana Hruškar
{"title":"Kontrola antimikrobnih lijekova u medu","authors":"Nina Bilandžić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Tlak Gajger, Petra Buljan, Marina Krpan, Mirjana Hruškar","doi":"10.31895/HCPTBN.13.3-4.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Danas se pčelarstvo i proizvodnja meda suočava s brojnim izazovima među kojima je i sve češća uporaba antibiotika u svrhu spriječavanja infekcija pčela uzrokovanih patogenim mikroorganizmima. Najčešći antibiotici koji se koriste u kontroli bolesti pčela su tetraciklini, aminoglikozidi, sulfonamidi i makrolidi. Stoga se ostaci ovih antibiotika mogu naći u medu. Na razini Europske Unije (EU) nisu određene najviše dopuštene koncentracije antibiotika u medu što znači da\nnjihova primjena u pčelarstvu nije dopuštena. Zbog toga su za njihovu kontrolu potrebne učinkovite metode visoke osjetljivosti kako bi se osiguralo da se med kontrolira na što nižim granicama detekcije. Kontrola ovih tvari se provodi primjenom različitih orijentacijskih i potvrdnih analitičkih metoda. Danas se sve više primjenjuju suvremene metode tekućinske kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom masa koje imaju visoku osjetljivost te omogućuju identifikaciju i kvantifikaciju mnogih analita. Koncentracije antibiotika se na razini EU\nkontroliraju u okviru nacionalnih planova zemalja članica. Analizom rezultata nacionalnih planova članica EU u razdoblju od 2013. do 2016. Europska agencija za sigurnost hrane izvjestila je da je najveći broj nesukladnih rezultata u\nmedu utvrđen za makrolide, te zatim za sulfonamide i tetracikline. Povišene koncentracije ovih antibiotika kao i aminoglikozida su također utvrđene u medu sa tržišta EU.","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"354 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-12-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31895/HCPTBN.13.3-4.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Danas se pčelarstvo i proizvodnja meda suočava s brojnim izazovima među kojima je i sve češća uporaba antibiotika u svrhu spriječavanja infekcija pčela uzrokovanih patogenim mikroorganizmima. Najčešći antibiotici koji se koriste u kontroli bolesti pčela su tetraciklini, aminoglikozidi, sulfonamidi i makrolidi. Stoga se ostaci ovih antibiotika mogu naći u medu. Na razini Europske Unije (EU) nisu određene najviše dopuštene koncentracije antibiotika u medu što znači da
njihova primjena u pčelarstvu nije dopuštena. Zbog toga su za njihovu kontrolu potrebne učinkovite metode visoke osjetljivosti kako bi se osiguralo da se med kontrolira na što nižim granicama detekcije. Kontrola ovih tvari se provodi primjenom različitih orijentacijskih i potvrdnih analitičkih metoda. Danas se sve više primjenjuju suvremene metode tekućinske kromatografije u kombinaciji sa spektrometrijom masa koje imaju visoku osjetljivost te omogućuju identifikaciju i kvantifikaciju mnogih analita. Koncentracije antibiotika se na razini EU
kontroliraju u okviru nacionalnih planova zemalja članica. Analizom rezultata nacionalnih planova članica EU u razdoblju od 2013. do 2016. Europska agencija za sigurnost hrane izvjestila je da je najveći broj nesukladnih rezultata u
medu utvrđen za makrolide, te zatim za sulfonamide i tetracikline. Povišene koncentracije ovih antibiotika kao i aminoglikozida su također utvrđene u medu sa tržišta EU.