{"title":"Pravni aspekti odbijanja medicinskog postupka","authors":"Nina Mišić Radanović","doi":"10.32984/GAPZH.12.1.13","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Općeprihvaćen stav da sloboda pacijentove volje ima prevlast nad medicinskim\nrazlozima, ipak, nije apsolutan jer\nse u novije vrijeme smatra da je načelo apsolutne\nprednosti prava na samoodređenje što se tiče života, tijela i zdravlja potrebno\nograničiti. U radu se prikazuju međunarodni i domaći pravni okviri za pravo na\nodbijanje dijagnostičkog/terapijskog postupka te u kojim je slučajevima i pod\nkojim uvjetima to pravo ograničeno. Posebno se analizira postupanje liječnika i\ndrugih zdravstvenih radnika te\nrješenje pitanja krše li oni prihvaćanjem odbijanja pravnu normu i pravila svoje struke ili\npostoji njihova obveza na neodgodivu intervenciju čije bi nepoduzimanje\nugrozilo život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja pacijentova zdravlja.\nAutorica obrađuje i pravne aspekte složene problematike odbijanja liječenja kod\nodređenih kategorija vulnerabilnih osoba, djece, osoba s duševnim smetnjama, u\nodlukama o okončanju života umirućih bolesnika te štrajka glađu zatvorenika. U\nradu se naglašava da konflikt\nizmeđu prava na odbijanje medicinskog tretmana i interesa države za očuvanje\nživota i zdravlja može otvoriti\npitanja različitih vrsta odgovornosti zdravstvenih radnika, od nesavjesnog\nliječenja ili nepružanja hitne medicinske pomoći do odštetne i/ili disciplinske odgovornosti.\nAutorica posebno ističe neusklađenu i nejasnu pravnu regulativu koja dovodi zdravstvene radnike do njihove pravne nesigurnosti\nzbog dileme kojem propisu u praksi dati prednost.","PeriodicalId":431154,"journal":{"name":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","volume":"4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-07-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32984/GAPZH.12.1.13","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Općeprihvaćen stav da sloboda pacijentove volje ima prevlast nad medicinskim
razlozima, ipak, nije apsolutan jer
se u novije vrijeme smatra da je načelo apsolutne
prednosti prava na samoodređenje što se tiče života, tijela i zdravlja potrebno
ograničiti. U radu se prikazuju međunarodni i domaći pravni okviri za pravo na
odbijanje dijagnostičkog/terapijskog postupka te u kojim je slučajevima i pod
kojim uvjetima to pravo ograničeno. Posebno se analizira postupanje liječnika i
drugih zdravstvenih radnika te
rješenje pitanja krše li oni prihvaćanjem odbijanja pravnu normu i pravila svoje struke ili
postoji njihova obveza na neodgodivu intervenciju čije bi nepoduzimanje
ugrozilo život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja pacijentova zdravlja.
Autorica obrađuje i pravne aspekte složene problematike odbijanja liječenja kod
određenih kategorija vulnerabilnih osoba, djece, osoba s duševnim smetnjama, u
odlukama o okončanju života umirućih bolesnika te štrajka glađu zatvorenika. U
radu se naglašava da konflikt
između prava na odbijanje medicinskog tretmana i interesa države za očuvanje
života i zdravlja može otvoriti
pitanja različitih vrsta odgovornosti zdravstvenih radnika, od nesavjesnog
liječenja ili nepružanja hitne medicinske pomoći do odštetne i/ili disciplinske odgovornosti.
Autorica posebno ističe neusklađenu i nejasnu pravnu regulativu koja dovodi zdravstvene radnike do njihove pravne nesigurnosti
zbog dileme kojem propisu u praksi dati prednost.