{"title":"HISTORICAL STRATIFICATION OF\nINDUSTRIAL HERITAGE IN THE CITY OF TUZLA","authors":"Tijana Veljković, M. Kapti","doi":"10.51558/2303-8543.2022.7.7.167","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Apstrakt\nDruštveno-ekonomski i politički uslovi u\nregionu u velikoj mjeri utiču na interakciju\nizmeđu ljudskih naselja i prirodnih krajo-\nlika. Odnos čovjeka i krajolika je u velikoj\nmjeri evidentan u regijama u kojima se\nekonomski razvoj oslanja na mineralne\nizvore. U tom smislu, grad Tuzla u Bosni i\nHercegovini nudi jedinstven narativ o vri-\njednosti soli kao administrativnog i eko-\nnomskog alata. Promjene režima uvje-\ntovale su formiranje industrijske mreže\nkoja je nastala oko ležišta soli i uglja.\nIndustrija uglja i soli je tako dobila vodeću\nulogu u ekonomskom razvoju Tuzle između\n1884. i 1992. Nakon 1992, ratna razaranja i\npromjene u društvu doprinijeli su tranziciji\niz sekundarnog u tercijarni privredni sek-\ntor. Kao rezultat toga, uslijedio je problem\nsa visokom stopom nezaposlenosti. Stoga\njoš nije utvrđen značaj objekata i loka-\nliteta koji čine historijski i tehnološki\npovezanu mrežu tuzlanskog industrijskog\nnaslijeđa. Rukovodeći se međunarodnim\nprincipima za valorizaciju kulturno-his-\ntorijskog naslijeđa, ovaj članak ima za cilj\nda identifikuje industrijsko naslijeđe na\npodručju općine Tuzla i holistički odredi\nnjihov kulturno-historijski značaj za oču-\nvanje identiteta njenog stanovništva.\nKljučne riječi\nindustrijsko naslijeđe, mreža industrijskog\nnaslijeđa, naslijeđe proizvodnje soli,\nvrijednosti industrijskog naslijeđa, Tuzla","PeriodicalId":244183,"journal":{"name":"Historijska misao","volume":"138 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Historijska misao","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.51558/2303-8543.2022.7.7.167","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Apstrakt
Društveno-ekonomski i politički uslovi u
regionu u velikoj mjeri utiču na interakciju
između ljudskih naselja i prirodnih krajo-
lika. Odnos čovjeka i krajolika je u velikoj
mjeri evidentan u regijama u kojima se
ekonomski razvoj oslanja na mineralne
izvore. U tom smislu, grad Tuzla u Bosni i
Hercegovini nudi jedinstven narativ o vri-
jednosti soli kao administrativnog i eko-
nomskog alata. Promjene režima uvje-
tovale su formiranje industrijske mreže
koja je nastala oko ležišta soli i uglja.
Industrija uglja i soli je tako dobila vodeću
ulogu u ekonomskom razvoju Tuzle između
1884. i 1992. Nakon 1992, ratna razaranja i
promjene u društvu doprinijeli su tranziciji
iz sekundarnog u tercijarni privredni sek-
tor. Kao rezultat toga, uslijedio je problem
sa visokom stopom nezaposlenosti. Stoga
još nije utvrđen značaj objekata i loka-
liteta koji čine historijski i tehnološki
povezanu mrežu tuzlanskog industrijskog
naslijeđa. Rukovodeći se međunarodnim
principima za valorizaciju kulturno-his-
torijskog naslijeđa, ovaj članak ima za cilj
da identifikuje industrijsko naslijeđe na
području općine Tuzla i holistički odredi
njihov kulturno-historijski značaj za oču-
vanje identiteta njenog stanovništva.
Ključne riječi
industrijsko naslijeđe, mreža industrijskog
naslijeđa, naslijeđe proizvodnje soli,
vrijednosti industrijskog naslijeđa, Tuzla