Karakteristični zadarskootočni toponimi

Vladimir Skračić
{"title":"Karakteristični zadarskootočni toponimi","authors":"Vladimir Skračić","doi":"10.15291/RADOVIFILO.1841","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na temelju prikupljene toponomastičke građe s trinaest zadarskih otoka vanjskog i unutrašnjeg niza, autor pokušava izlučiti najfrekventnije semantizme, tako da između 5.000 pobilježenih likova uzima u obzir samo one koji su zasvjedočeni na tri otoka i više. Ovo se čini dovoljnim brojem potvrda za uopćavanje dijela toponomastičkih karakteristika skupine. Izabranim postupkom izolirano je 165 jedinica za analizu. U obzir su uzeti samo polazni (temeljni) semantizmi, bez. determinanata. Analizirajući tako dobiveni korpus autor pokazuje da more, iako sudbinski utječe na život otočana, nema ono mjesto u toponimijskim potvrdama koje bi se moglo očekivati - barem kada je riječ о kvantiteti potvrda, i da motivaciju imenodavaca češće pokreću inherentna i lako uočljiva svojstva referenata, a manje neki drugi mogući razlog (obavljanje neke djelatnosti, npr.). Razvidno je da je u takvoj situaciji kopneni dio otoka u značajnoj prednosti. Postoji čvrsta veza između jezične i socio-gospodarske određenosti stanovništva i distribucije toponimskih likova. Ta se veza iskazuje na različite načine. Veliki broj i velika okurencija toponima vezanih za poljodjelstvo nedvosmisleno upućuju na dominantni interes otočnog stanovništva za ovu djelatnost, a slaba zastupljenost hrvatskih leksema pod morem i na obalnoj crti, pokazuje da im je ono dugi niz stoljeća bilo velikom i prijetećom nepoznanicom. No, s druge strane, aloglotski jezični utjecaji i toponimijska grada na obali i pod morem pokazuju da je upravo taj dio litorala i akvatorija predstavljao najznačajnije mjesto u životu romanskog stanovništva, prije i nakon dolaska Hrvata na otoke. Rezimirajući distribuciju izabranim postupkom dobivene toponimijske građe moglo bi se za zadarske otoke gotovo postaviti pravilo: većina toponimskih likova je hrvatske jezične provenijencije, toponimi se nalaze na otočnom kopnu i vezani su za poljoprivredu. Manjina toponimskih likova je aloglotske provenijencije (najčešće romanske), imaju veliku okurenciju, potvrđeni su na obali ili u podmorju i stoje u svezi s ribarstvom i pomorstvom.","PeriodicalId":213861,"journal":{"name":"Radovi. Razdio filoloških znanosti","volume":"303 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-06-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Radovi. Razdio filoloških znanosti","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/RADOVIFILO.1841","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1

Abstract

Na temelju prikupljene toponomastičke građe s trinaest zadarskih otoka vanjskog i unutrašnjeg niza, autor pokušava izlučiti najfrekventnije semantizme, tako da između 5.000 pobilježenih likova uzima u obzir samo one koji su zasvjedočeni na tri otoka i više. Ovo se čini dovoljnim brojem potvrda za uopćavanje dijela toponomastičkih karakteristika skupine. Izabranim postupkom izolirano je 165 jedinica za analizu. U obzir su uzeti samo polazni (temeljni) semantizmi, bez. determinanata. Analizirajući tako dobiveni korpus autor pokazuje da more, iako sudbinski utječe na život otočana, nema ono mjesto u toponimijskim potvrdama koje bi se moglo očekivati - barem kada je riječ о kvantiteti potvrda, i da motivaciju imenodavaca češće pokreću inherentna i lako uočljiva svojstva referenata, a manje neki drugi mogući razlog (obavljanje neke djelatnosti, npr.). Razvidno je da je u takvoj situaciji kopneni dio otoka u značajnoj prednosti. Postoji čvrsta veza između jezične i socio-gospodarske određenosti stanovništva i distribucije toponimskih likova. Ta se veza iskazuje na različite načine. Veliki broj i velika okurencija toponima vezanih za poljodjelstvo nedvosmisleno upućuju na dominantni interes otočnog stanovništva za ovu djelatnost, a slaba zastupljenost hrvatskih leksema pod morem i na obalnoj crti, pokazuje da im je ono dugi niz stoljeća bilo velikom i prijetećom nepoznanicom. No, s druge strane, aloglotski jezični utjecaji i toponimijska grada na obali i pod morem pokazuju da je upravo taj dio litorala i akvatorija predstavljao najznačajnije mjesto u životu romanskog stanovništva, prije i nakon dolaska Hrvata na otoke. Rezimirajući distribuciju izabranim postupkom dobivene toponimijske građe moglo bi se za zadarske otoke gotovo postaviti pravilo: većina toponimskih likova je hrvatske jezične provenijencije, toponimi se nalaze na otočnom kopnu i vezani su za poljoprivredu. Manjina toponimskih likova je aloglotske provenijencije (najčešće romanske), imaju veliku okurenciju, potvrđeni su na obali ili u podmorju i stoje u svezi s ribarstvom i pomorstvom.
求助全文
约1分钟内获得全文 求助全文
来源期刊
自引率
0.00%
发文量
0
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
copy
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
右上角分享
点击右上角分享
0
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术官方微信