Neurološke komplikacije COVID-19

Infektološki glasnik Pub Date : 2022-10-10 DOI:10.37797/ig.41.4.2

Inge Klupka-Sarić, Matea Baranik, Sandra Lakičević, Anita Ivanković, Azer Rizikalo, Nikica Šutalo, Davor Batinić, Jurica Arapović

{"title":"Neurološke\nkomplikacije COVID-19","authors":"Inge Klupka-Sarić, Matea Baranik, Sandra Lakičević, Anita Ivanković, Azer Rizikalo, Nikica Šutalo, Davor Batinić, Jurica Arapović","doi":"10.37797/ig.41.4.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Koronavirusna bolest u 2019. godini (COVID-19) uzrokovana je novootkrivenim korona virusom tipa 2 koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV-2). Virus je otkriven u prosincu 2019. godine, a od strane Svjetske zdravstvene organizacije je, zbog broja oboljelih i proširenosti širom svijeta, proglašena pandemija. Klinička prezentacija COVID-19 varira od asimptomatskog do teškog oblika i smrtnog ishoda. Iako kliničkom slikom dominiraju respiratorne smetnje, mnogobrojne studije ukazuju na pojavu akutnih i kroničnih neuroloških komplikacija u skoro trećine oboljelih. Najčešći neurološki simptomi akutne faze COVID-19 su glavobolja, gubitak njuha i okusa, poremećaji stanja svijesti, encefalopatije, encefalitisi, moždani udar, bolovi u mišićima, epileptički napadaji, poliradikulopatije (GBS) te pojačan umor i netolerancija napora, poremećaji vegetativnih funkcija, kognitivne i psihičke smetnje u postinfekcijskoj fazi oboljenja. Potencijalni patofiziološki mehanizam nastanka neuroloških poremećaja u akutnoj fazi uključuje koagulopatije s udruženim hipoksično-ishemijskim oštećenjima, poremećajem krvno-moždane barijere, endoteliopatijama i neuroinvazijom virusa, udruženom s neuro-imunim odgovorom. Cilj ovog članka je prikazati najčešće akutne i kronične neurološke poremećaje vezane uz COVID-19 kod odraslih bolesnika kao i potencijalni patofiziološki mehanizam nastanka neuroloških poremećaja, a buduće epidemiološke studije o bolesnicima s COVID-19 bi trebali utvrditi pravu incidenciju neuroloških komplikacija COVID-19, razgraničiti specifične neurološke sindrome, postaviti dijagnostičke i terapijske protokole ta razjasniti mehanizam nastanka poremećaja.","PeriodicalId":354348,"journal":{"name":"Infektološki glasnik","volume":"703 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Infektološki glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.37797/ig.41.4.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Koronavirusna bolest u 2019. godini (COVID-19) uzrokovana je novootkrivenim korona virusom tipa 2 koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV-2). Virus je otkriven u prosincu 2019. godine, a od strane Svjetske zdravstvene organizacije je, zbog broja oboljelih i proširenosti širom svijeta, proglašena pandemija. Klinička prezentacija COVID-19 varira od asimptomatskog do teškog oblika i smrtnog ishoda. Iako kliničkom slikom dominiraju respiratorne smetnje, mnogobrojne studije ukazuju na pojavu akutnih i kroničnih neuroloških komplikacija u skoro trećine oboljelih. Najčešći neurološki simptomi akutne faze COVID-19 su glavobolja, gubitak njuha i okusa, poremećaji stanja svijesti, encefalopatije, encefalitisi, moždani udar, bolovi u mišićima, epileptički napadaji, poliradikulopatije (GBS) te pojačan umor i netolerancija napora, poremećaji vegetativnih funkcija, kognitivne i psihičke smetnje u postinfekcijskoj fazi oboljenja. Potencijalni patofiziološki mehanizam nastanka neuroloških poremećaja u akutnoj fazi uključuje koagulopatije s udruženim hipoksično-ishemijskim oštećenjima, poremećajem krvno-moždane barijere, endoteliopatijama i neuroinvazijom virusa, udruženom s neuro-imunim odgovorom. Cilj ovog članka je prikazati najčešće akutne i kronične neurološke poremećaje vezane uz COVID-19 kod odraslih bolesnika kao i potencijalni patofiziološki mehanizam nastanka neuroloških poremećaja, a buduće epidemiološke studije o bolesnicima s COVID-19 bi trebali utvrditi pravu incidenciju neuroloških komplikacija COVID-19, razgraničiti specifične neurološke sindrome, postaviti dijagnostičke i terapijske protokole ta razjasniti mehanizam nastanka poremećaja.

查看原文本刊更多论文

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Infektološki glasnik

自引率

0.00%

发文量