{"title":"Ornament i identitet","authors":"Aida Brenko","doi":"10.32458/ei.26.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U tekstu je prikazan način stvaranja i oblikovanja identiteta na području Hrvatske Posavine te Dubrovčaka Lijevoga i Topolja na primjeru nošnje Hrvatice. Taj se tip svečane ženske nošnje za djevojke i mlađe žene formirao u drugoj polovici 19. stoljeća. Između dvaju svjetskih ratova izlazi iz svakodnevne uporabe te pod utjecajem Seljačke sloge nastavlja postojati kao reprezentativna odjeća za nacionalne, regionalne i crkvene prigode. Oko Drugoga svjetskog rata počinje se ukrašavati motivom, koji je zajedno s nazivom preuzet s naslovnice ženskoga časopisa “Hrvatica” iz 1940. Premda je motiv prenesen s brezovičke nošnje, gdje nije zabilježen njegov sadašnji naziv ni uloga osim estetske, rekontekstualizacijom u posavsku nošnju on dobiva identitetsko značenje. koje se tijekom vremena povezivalo s aktualnim društveno-političkim kontekstom. Odnos prema nošnji Hrvatici u Hrvatskoj Posavini te Dubrovčaku Lijevom i Topolju vrlo je emotivan i povezan sa snažnim osjećajem identiteta.","PeriodicalId":307917,"journal":{"name":"Etnološka istraživanja","volume":"5 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Etnološka istraživanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.32458/ei.26.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U tekstu je prikazan način stvaranja i oblikovanja identiteta na području Hrvatske Posavine te Dubrovčaka Lijevoga i Topolja na primjeru nošnje Hrvatice. Taj se tip svečane ženske nošnje za djevojke i mlađe žene formirao u drugoj polovici 19. stoljeća. Između dvaju svjetskih ratova izlazi iz svakodnevne uporabe te pod utjecajem Seljačke sloge nastavlja postojati kao reprezentativna odjeća za nacionalne, regionalne i crkvene prigode. Oko Drugoga svjetskog rata počinje se ukrašavati motivom, koji je zajedno s nazivom preuzet s naslovnice ženskoga časopisa “Hrvatica” iz 1940. Premda je motiv prenesen s brezovičke nošnje, gdje nije zabilježen njegov sadašnji naziv ni uloga osim estetske, rekontekstualizacijom u posavsku nošnju on dobiva identitetsko značenje. koje se tijekom vremena povezivalo s aktualnim društveno-političkim kontekstom. Odnos prema nošnji Hrvatici u Hrvatskoj Posavini te Dubrovčaku Lijevom i Topolju vrlo je emotivan i povezan sa snažnim osjećajem identiteta.