Marina Vranić, Paula Jurčić, Martin Tadić, Hrvoje Kezele, Krešimir Bošnjak
{"title":"Siliranje krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom","authors":"Marina Vranić, Paula Jurčić, Martin Tadić, Hrvoje Kezele, Krešimir Bošnjak","doi":"10.33128/ag.83.1-2.6","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Agronomski glasnik","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.6","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.