Anja Benšić, Ana Bonetti, Tamara Živković-Ivanović, Ratko Prstačić
{"title":"耳鼻咽喉和ezofageal说话人的不同音质和交流体验","authors":"Anja Benšić, Ana Bonetti, Tamara Živković-Ivanović, Ratko Prstačić","doi":"10.57140/mj.52.1.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj ovoga istraživanja je ispitati postoje li razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima s obzirom na usvojeni mehanizam alaringealnog govora. Istraživanje je provedeno u prostorijama Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u njemu je sudjelovalo 19 muških osoba kojima je učinjen kirurški zahvat totalne laringektomije, od kojih 14 njih (74%) za komunikaciju primarno koristi traheoezofagealni govor, a preostalih su 5 (26%) ezofagealni govornici. Ispitanici su ispunili Upitnik samoprocjene komunikacijskih iskustava laringektomiranih osoba (SECEL:HR); te su iz uzorka prolongirane fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat izračunati akustički parametri jitter, shimmer, omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra i maksimalno vrijeme fonacije. Ovim istraživanjem potvrđeno je da ezofagealni govornici imaju statistički značajno kraće maksimalno vrijeme fonacije od traheoezofagealnih govornika, dok razlike u postignuću na SECEL:HR upitniku i ostalim promatranim akustičkim parametrima nisu pronađene. Na temelju dobivenih rezultata ne može se tvrditi da je jedna rehabilitacijska metoda povoljnija od druge.","PeriodicalId":39401,"journal":{"name":"Medica Jadertina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima traheoezofagealnih i ezofagealnih govornika\",\"authors\":\"Anja Benšić, Ana Bonetti, Tamara Živković-Ivanović, Ratko Prstačić\",\"doi\":\"10.57140/mj.52.1.5\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Cilj ovoga istraživanja je ispitati postoje li razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima s obzirom na usvojeni mehanizam alaringealnog govora. Istraživanje je provedeno u prostorijama Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u njemu je sudjelovalo 19 muških osoba kojima je učinjen kirurški zahvat totalne laringektomije, od kojih 14 njih (74%) za komunikaciju primarno koristi traheoezofagealni govor, a preostalih su 5 (26%) ezofagealni govornici. Ispitanici su ispunili Upitnik samoprocjene komunikacijskih iskustava laringektomiranih osoba (SECEL:HR); te su iz uzorka prolongirane fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat izračunati akustički parametri jitter, shimmer, omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra i maksimalno vrijeme fonacije. Ovim istraživanjem potvrđeno je da ezofagealni govornici imaju statistički značajno kraće maksimalno vrijeme fonacije od traheoezofagealnih govornika, dok razlike u postignuću na SECEL:HR upitniku i ostalim promatranim akustičkim parametrima nisu pronađene. Na temelju dobivenih rezultata ne može se tvrditi da je jedna rehabilitacijska metoda povoljnija od druge.\",\"PeriodicalId\":39401,\"journal\":{\"name\":\"Medica Jadertina\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2022-01-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Medica Jadertina\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.57140/mj.52.1.5\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Medicine\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Medica Jadertina","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.57140/mj.52.1.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Medicine","Score":null,"Total":0}
Razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima traheoezofagealnih i ezofagealnih govornika
Cilj ovoga istraživanja je ispitati postoje li razlike u kvaliteti glasa i komunikacijskim iskustvima s obzirom na usvojeni mehanizam alaringealnog govora. Istraživanje je provedeno u prostorijama Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u njemu je sudjelovalo 19 muških osoba kojima je učinjen kirurški zahvat totalne laringektomije, od kojih 14 njih (74%) za komunikaciju primarno koristi traheoezofagealni govor, a preostalih su 5 (26%) ezofagealni govornici. Ispitanici su ispunili Upitnik samoprocjene komunikacijskih iskustava laringektomiranih osoba (SECEL:HR); te su iz uzorka prolongirane fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat izračunati akustički parametri jitter, shimmer, omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra i maksimalno vrijeme fonacije. Ovim istraživanjem potvrđeno je da ezofagealni govornici imaju statistički značajno kraće maksimalno vrijeme fonacije od traheoezofagealnih govornika, dok razlike u postignuću na SECEL:HR upitniku i ostalim promatranim akustičkim parametrima nisu pronađene. Na temelju dobivenih rezultata ne može se tvrditi da je jedna rehabilitacijska metoda povoljnija od druge.
期刊介绍:
Medica Jadertina magazine contains scientific and professional papers covering a wide range of themes in the fields of biomedicine and health, psychology, pharmaceutics, public health and health insurance. Scientific areas: Biomedicine and health; Public health and health care; Pharmaceutics; Psychology.