{"title":"1583年Gnalic岛Gaglian总水槽货物产生的新温室气体。","authors":"Ines Šelendić, Irena Radić Rossi","doi":"10.33254/piaz.38.2.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Mletački trgovački brod natovaren raznovrsnim teretom potonuo je kod otočića Gnalića krajem listopada ili početkom studenoga 1583. Brodski se teret sastojao od sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda namijenjenih carigradskome tržištu i sultanovome dvoru, što je višestruko potvrđeno arheološkim i povijesnim istraživanjima. Među gotovim proizvodima posebno se ističe velika količina staklenih predmeta podijeljenih u dvije glavne skupine: šuplje i ravno staklo. Prva skupina obuhvaća raznolike oblike stolnoga posuđa, spremnika za hranu i piće i staklenih perli, dok se u drugoj nalaze prozorska stakla i stakla za ogledala. Nakon službenoga otkrića nalazišta 1967. godine, organizirano je pet zaštitnih istraživačkih kampanja s ciljem pravovremenoga spašavanja najvrjednijih nalaza. Nakon 1973. aktivnosti zaštitne prirode kratkotrajno su obnovljene 1996., a sustavno istraživanje, primjereno značenju i stanju nalazišta, započelo je tek 2012. godine. Prve sistematizacije staklene građe izradili su Sofija Petricioli i Astone Gasparetto. U okviru međunarodnoga projekta The Heritage of the Serenissima 2004. godine Irena Lazar, Hugh Willmott i Caroline Jackson sustavno su obradili staklene nalaze. Tijekom istraživanja 2012. – 2020., usmjerenih poglavito na otkrivanje i dokumentiranje brodske konstrukcije, izvađene su tisuće ulomaka staklenih predmeta. Iako je u većini slučajeva riječ o primjercima stolnoga posuđa i ravnoga stakla, koji se u potpunosti uklapaju u do sada predloženu tipologiju staklenih nalaza iz brodskoga tereta, u nekim slučajevima primjećuju se i određene razlike. U radu su predstavljeni novi nalazi koji dopunjuju dosadašnje spoznaje ili ukazuju na mogućnost različite interpretacije ranijih nalaza.","PeriodicalId":42125,"journal":{"name":"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Novi stakleni\\nnalazi iz tereta broda Gagliana grossa potonuloga kod otočića Gnalića 1583.\",\"authors\":\"Ines Šelendić, Irena Radić Rossi\",\"doi\":\"10.33254/piaz.38.2.5\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Mletački trgovački brod natovaren raznovrsnim teretom potonuo je kod otočića Gnalića krajem listopada ili početkom studenoga 1583. Brodski se teret sastojao od sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda namijenjenih carigradskome tržištu i sultanovome dvoru, što je višestruko potvrđeno arheološkim i povijesnim istraživanjima. Među gotovim proizvodima posebno se ističe velika količina staklenih predmeta podijeljenih u dvije glavne skupine: šuplje i ravno staklo. Prva skupina obuhvaća raznolike oblike stolnoga posuđa, spremnika za hranu i piće i staklenih perli, dok se u drugoj nalaze prozorska stakla i stakla za ogledala. Nakon službenoga otkrića nalazišta 1967. godine, organizirano je pet zaštitnih istraživačkih kampanja s ciljem pravovremenoga spašavanja najvrjednijih nalaza. Nakon 1973. aktivnosti zaštitne prirode kratkotrajno su obnovljene 1996., a sustavno istraživanje, primjereno značenju i stanju nalazišta, započelo je tek 2012. godine. Prve sistematizacije staklene građe izradili su Sofija Petricioli i Astone Gasparetto. U okviru međunarodnoga projekta The Heritage of the Serenissima 2004. godine Irena Lazar, Hugh Willmott i Caroline Jackson sustavno su obradili staklene nalaze. Tijekom istraživanja 2012. – 2020., usmjerenih poglavito na otkrivanje i dokumentiranje brodske konstrukcije, izvađene su tisuće ulomaka staklenih predmeta. Iako je u većini slučajeva riječ o primjercima stolnoga posuđa i ravnoga stakla, koji se u potpunosti uklapaju u do sada predloženu tipologiju staklenih nalaza iz brodskoga tereta, u nekim slučajevima primjećuju se i određene razlike. U radu su predstavljeni novi nalazi koji dopunjuju dosadašnje spoznaje ili ukazuju na mogućnost različite interpretacije ranijih nalaza.\",\"PeriodicalId\":42125,\"journal\":{\"name\":\"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.3000,\"publicationDate\":\"2021-01-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.33254/piaz.38.2.5\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"ARCHAEOLOGY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33254/piaz.38.2.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"ARCHAEOLOGY","Score":null,"Total":0}
Novi stakleni
nalazi iz tereta broda Gagliana grossa potonuloga kod otočića Gnalića 1583.
Mletački trgovački brod natovaren raznovrsnim teretom potonuo je kod otočića Gnalića krajem listopada ili početkom studenoga 1583. Brodski se teret sastojao od sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda namijenjenih carigradskome tržištu i sultanovome dvoru, što je višestruko potvrđeno arheološkim i povijesnim istraživanjima. Među gotovim proizvodima posebno se ističe velika količina staklenih predmeta podijeljenih u dvije glavne skupine: šuplje i ravno staklo. Prva skupina obuhvaća raznolike oblike stolnoga posuđa, spremnika za hranu i piće i staklenih perli, dok se u drugoj nalaze prozorska stakla i stakla za ogledala. Nakon službenoga otkrića nalazišta 1967. godine, organizirano je pet zaštitnih istraživačkih kampanja s ciljem pravovremenoga spašavanja najvrjednijih nalaza. Nakon 1973. aktivnosti zaštitne prirode kratkotrajno su obnovljene 1996., a sustavno istraživanje, primjereno značenju i stanju nalazišta, započelo je tek 2012. godine. Prve sistematizacije staklene građe izradili su Sofija Petricioli i Astone Gasparetto. U okviru međunarodnoga projekta The Heritage of the Serenissima 2004. godine Irena Lazar, Hugh Willmott i Caroline Jackson sustavno su obradili staklene nalaze. Tijekom istraživanja 2012. – 2020., usmjerenih poglavito na otkrivanje i dokumentiranje brodske konstrukcije, izvađene su tisuće ulomaka staklenih predmeta. Iako je u većini slučajeva riječ o primjercima stolnoga posuđa i ravnoga stakla, koji se u potpunosti uklapaju u do sada predloženu tipologiju staklenih nalaza iz brodskoga tereta, u nekim slučajevima primjećuju se i određene razlike. U radu su predstavljeni novi nalazi koji dopunjuju dosadašnje spoznaje ili ukazuju na mogućnost različite interpretacije ranijih nalaza.
求助内容：
应助结果提醒方式：
京公网安备 11010802042870号
