Povezanost ekonomskog rasta, javnog duga i prinosa na dugoročne obveznice

Pitanje održivosti javnog duga i njegovog potencijalnog utjecaja na ekonomski rast u budućnosti postaje sve važnije u kontekstu recesije izazvane pandemijom COVID-19 i snažnog rasta javnog duga koji je uslijedio u članicama Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Cilj ovog rada je ispitati povezanost između javnog duga i stope rasta BDP-a, te njihov utjecaj na cijenu zaduživanja države. U radu se pomoću panel vektorskog autoregresijskog modela ispituje povezanost između varijabli stope rasta BDP-a, razine javnog duga u postotku BDP-a i cijene zaduživanja države (prinosa na desetogodišnje državne obveznice) u devet zemalja Nove Europe, nakon čega se procjenjuje VAR model s istim varijablama za Hrvatsku kako bi se ispitalo postoje li razlike u odnosu varijabli u Hrvatskoj. Rezultati procijenjenih modela ukazuju da stopa rasta BDP-a ima značajan negativan utjecaj na javni dug te da negativno utječe na dugoročne prinose na državne obveznice. S druge strane, javni dug nema značajan utjecaj na stopu rasta BDP-a u kratkom roku u osnovnom panel modelu i VAR modelu za Hrvatsku. Ipak, taj nalaz nije robustan jer u drugačijoj specifikaciji javni dug pozitivno utječe na stopu rasta BDP-a. Implikacija toga da rast javnog duga nema utjecaj na ekonomski rast ili da pozitivno utječe u kratkom roku je da snažan rast javnog duga zbog pandemije ne mora nužno negativno utjecati na stope ekonomskog rasta nakon izlaska iz recesije, ako ne dođe do normalizacije monetarne politike u kratkom roku. Stoga porast javnog duga uslijed recesije uzrokovane pandemijom nije problem za ekonomski rast u kratkom roku, no u srednjem je potrebno spustiti razinu javnog duga u BDP-u kako bi se Hrvatska lakše nosila s mogućim podizanjem kamatnih stopa od strane ECB-a u budućnosti i kako bi imala fiskalnog prostora za reakciju na sljedeću recesiju.