{"title":"复原力与和平暴力的经历","authors":"Matea Belošević, M. Ferić, I. Mitrić","doi":"10.31299/hrri.57.2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Svrha je ovog rada utvrditi doprinos čimbenika otpornosti u objašnjenju doživljenog vršnjačkog nasilja kao temelju planiranja znanstveno utemeljenih intervencija za promociju pozitivnog razvoja/prevenciju rizičnih ponašanja\nmladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1647 adolescenata iz Varaždinske županije, a raspon dobi kreće se\nod 14 do 19 godina. Za potrebe ovog rada korišten je Upitnik o demografskim podacima (izrađen za potrebe projekta), CTC Upitnik za učenike (Mihić, Novak i Bašić, 2010) i Modificirana verzija Resilience and Youth Development Module (California Department of Education, 1997). U svrhu ostvarivanja cilja ovog istraživanja od statističkih metoda i analiza korištena je logistička regresijska analiza. Provedenom logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da se na temelju spola, dobi, individualnih čimbenika otpornosti (suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, empatija, rješavanja problema, samosvijest, ciljevi i aspiracije), čimbenika otpornosti u okruženju vršnjaka (visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci, brižni odnosi), čimbenika otpornosti u obiteljskom okruženju (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) te čimbenika otpornosti u zajednici (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) zajedno može objasniti 13,8% doživljenog vršnjačkog nasilja barem jednom u posljednja četiri tjedna. Prediktori koji povećavaju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu ženski spol i empatija. S druge strane prediktori koji smanjuju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci te brižni odnosi s vršnjacima i u obiteljskom okruženju.","PeriodicalId":39824,"journal":{"name":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","volume":"31 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Čimbenici otpornosti i iskustvo vršnjačkog nasilja\",\"authors\":\"Matea Belošević, M. Ferić, I. Mitrić\",\"doi\":\"10.31299/hrri.57.2.2\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Svrha je ovog rada utvrditi doprinos čimbenika otpornosti u objašnjenju doživljenog vršnjačkog nasilja kao temelju planiranja znanstveno utemeljenih intervencija za promociju pozitivnog razvoja/prevenciju rizičnih ponašanja\\nmladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1647 adolescenata iz Varaždinske županije, a raspon dobi kreće se\\nod 14 do 19 godina. Za potrebe ovog rada korišten je Upitnik o demografskim podacima (izrađen za potrebe projekta), CTC Upitnik za učenike (Mihić, Novak i Bašić, 2010) i Modificirana verzija Resilience and Youth Development Module (California Department of Education, 1997). U svrhu ostvarivanja cilja ovog istraživanja od statističkih metoda i analiza korištena je logistička regresijska analiza. Provedenom logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da se na temelju spola, dobi, individualnih čimbenika otpornosti (suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, empatija, rješavanja problema, samosvijest, ciljevi i aspiracije), čimbenika otpornosti u okruženju vršnjaka (visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci, brižni odnosi), čimbenika otpornosti u obiteljskom okruženju (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) te čimbenika otpornosti u zajednici (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) zajedno može objasniti 13,8% doživljenog vršnjačkog nasilja barem jednom u posljednja četiri tjedna. Prediktori koji povećavaju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu ženski spol i empatija. S druge strane prediktori koji smanjuju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci te brižni odnosi s vršnjacima i u obiteljskom okruženju.\",\"PeriodicalId\":39824,\"journal\":{\"name\":\"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja\",\"volume\":\"31 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2021-12-23\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.31299/hrri.57.2.2\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Social Sciences\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/hrri.57.2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
这项工作的目的是确定抵抗因素对解释所经历的和平暴力的贡献,以此作为规划科学综合干预措施的基础,以促进年轻人的积极发展/预防风险。这项研究是在来自Var aždinžupani的1647名青少年中进行的,他们的年龄在14至19岁之间。为了开展这项工作,使用了一名人口统计数据副主任(指定用于项目需求)、一名反恐委员会学生助理(Mihić,Novak和Basic,2010年)和一个修改版的复原力和青年发展模块(加州教育部,1997年)。为了达到本研究的目的,采用统计学方法和分析方法,采用了逻辑回归分析。证明逻辑分析的准确性(suradnja i komunikacija,samoučinkovitost,empatija,rješavanja problema,samosvijest,ciljevi i aspirasije),čimbenika otpornosti u okruženju vršnjaka,家庭环境中的抵抗原因(高期望、照顾关系、有意义的参与)和社区中的抵抗因素(高期望,照顾关系、有效的参与)可以解释13.8%的人在过去四周内至少经历过一次暴力高峰。女性性别和同理心是增加和平暴力可能性的预测因素。另一方面,减少农民暴力可能性的前人是合作与沟通、自我效能、高期望——社会继承人以及对农民和家庭的关心。
Čimbenici otpornosti i iskustvo vršnjačkog nasilja
Svrha je ovog rada utvrditi doprinos čimbenika otpornosti u objašnjenju doživljenog vršnjačkog nasilja kao temelju planiranja znanstveno utemeljenih intervencija za promociju pozitivnog razvoja/prevenciju rizičnih ponašanja
mladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1647 adolescenata iz Varaždinske županije, a raspon dobi kreće se
od 14 do 19 godina. Za potrebe ovog rada korišten je Upitnik o demografskim podacima (izrađen za potrebe projekta), CTC Upitnik za učenike (Mihić, Novak i Bašić, 2010) i Modificirana verzija Resilience and Youth Development Module (California Department of Education, 1997). U svrhu ostvarivanja cilja ovog istraživanja od statističkih metoda i analiza korištena je logistička regresijska analiza. Provedenom logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da se na temelju spola, dobi, individualnih čimbenika otpornosti (suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, empatija, rješavanja problema, samosvijest, ciljevi i aspiracije), čimbenika otpornosti u okruženju vršnjaka (visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci, brižni odnosi), čimbenika otpornosti u obiteljskom okruženju (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) te čimbenika otpornosti u zajednici (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) zajedno može objasniti 13,8% doživljenog vršnjačkog nasilja barem jednom u posljednja četiri tjedna. Prediktori koji povećavaju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu ženski spol i empatija. S druge strane prediktori koji smanjuju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci te brižni odnosi s vršnjacima i u obiteljskom okruženju.
期刊介绍:
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, sljednik časopisa Defektologija, objavljuje radove iz područja edukacijsko-rehabilitacijskih, biomedicinskih, humanističkih, te drugih društvenih znanosti, kao i različitih područja umjetnosti povezanih s pitanjima prevencije, dijagnostike i procjene, tretmana i sveobuhvatne podrške u zajednici za osobe s posebnim potrebama i poremećajima u ponašanju. Primarno je usmjerena na objavljivanje suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja.