Ustavna pismenost kao preduvjet građanske pismenosti

U povodu 30. godišnjice donošenja Ustava RH (22.12.1990. – 22.12.2020.) polazimo od teze da je u RH podrazvijena politička kultura koja doprinosi nekvalitetnom djelovanju ustavne demokracije u našoj državi. S obzirom na poznatu poveznicu između građanske i ustavne pismenosti, gdje je druga temeljni sastojak prve, razvili smo opći mjerni okvir ustavne pismenosti i proveli istraživanje ustavne pismenosti najobrazovanijih građana grada Rijeke. Uzorak čini 44 % (N=561) od ukupnog broja nastavnika Sveučilišta u Rijeci, Veleučilišta u Rijeci i Poslovne akademije Rijeka. Analiza rezultata dovodi do sljedećih zaključka. Postoji značajni interes za poznavanje sadržaja, djelovanja i tumačenje našeg Ustava. Postojeće se znanje, međutim, ponajprije zadržava na razini osnova i općih znanja uz vrlo zabrinjavajuće nepoznavanje ustavnih refleksija na svakodnevni život društvene zajednice, kao i recentnu stvarnost. Eklatantni su primjeri sljedeći: preko 46 % ispitanika ne zna kako se formira vlada RH (koja je većina potrebna za osvajanje vlasti), preko 42 % ne zna da je održan referendum o braku i 70 % ispitanika ne zna da pravo EU-a ima primat pred pravom svake države članice, pa tako i RH. Istodobno i ohrabrujuće, utvrđena je i odgovarajuća razina samokritičnosti kroz korektnu procjenu vlastitog (ne)poznavanja Ustava RH, kao i relevantna samoinicijativna spremnost na (online) edukacije o toj tematici.