Budmania Grammatica della语塞尔维亚克罗地亚语（illirica）中的可移动名称系统

IF 0.2 Q2 HISTORY

Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku Pub Date : 2014-01-01 DOI:10.21857/y7v64twdky

Tanja Brešan, Josip Galić

{"title":"Budmania Grammatica della语塞尔维亚克罗地亚语（illirica）中的可移动名称系统","authors":"Tanja Brešan, Josip Galić","doi":"10.21857/y7v64twdky","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"SAŽETAK: Druga polovica 19. stoljeca u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti pe riod je ispunjen smjenom razlicitih jezicnih koncepcija koje svaka na svoj nacin obilje žavaju pravce kodifikacije hrvatskoga jezika. Među njima se najvise isticu Zagrebacka filoloska skola, nasljednica ilirskih ideja, i hrvatski vukovci, skupina jezi koslovaca koji su svoje poglede na jezicnu stvarnost temeljili na djelima Vuka Stefanovica Karadžica. Svaka od jezicnih struja sa sobom je nosila i određeni broj normativnih djela. Ovaj ce rad pobliže analizirati sklonidbeni su stav imenica u Bu dmanijevoj Grammatica della lingua serbo-croata (illirica) izdanoj 1867. go dine, koja u sebi objedinjuje specificnosti sklonidbenog sustava hrvatskih vu kovaca, ali ne zanemaruje ni tradiciju starijih hrvatskih gramatika. Cilj je rada uociti ona mjesta koja ovu gramatiku, barem na podrucju sklonidbe imenica, obilježavaju kao vukovsku gramatiku, ali i uociti elemente koje je Bud mani nasljedovao iz ilirske koncepcije jezika.","PeriodicalId":40511,"journal":{"name":"Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku","volume":"52 1","pages":"499-520"},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2014-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"Sklonidbeni sustav imenica u Budmanijevoj Grammatica della lingua serbo-croata (illirica)\",\"authors\":\"Tanja Brešan, Josip Galić\",\"doi\":\"10.21857/y7v64twdky\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"SAŽETAK: Druga polovica 19. stoljeca u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti pe riod je ispunjen smjenom razlicitih jezicnih koncepcija koje svaka na svoj nacin obilje žavaju pravce kodifikacije hrvatskoga jezika. Među njima se najvise isticu Zagrebacka filoloska skola, nasljednica ilirskih ideja, i hrvatski vukovci, skupina jezi koslovaca koji su svoje poglede na jezicnu stvarnost temeljili na djelima Vuka Stefanovica Karadžica. Svaka od jezicnih struja sa sobom je nosila i određeni broj normativnih djela. Ovaj ce rad pobliže analizirati sklonidbeni su stav imenica u Bu dmanijevoj Grammatica della lingua serbo-croata (illirica) izdanoj 1867. go dine, koja u sebi objedinjuje specificnosti sklonidbenog sustava hrvatskih vu kovaca, ali ne zanemaruje ni tradiciju starijih hrvatskih gramatika. Cilj je rada uociti ona mjesta koja ovu gramatiku, barem na podrucju sklonidbe imenica, obilježavaju kao vukovsku gramatiku, ali i uociti elemente koje je Bud mani nasljedovao iz ilirske koncepcije jezika.\",\"PeriodicalId\":40511,\"journal\":{\"name\":\"Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku\",\"volume\":\"52 1\",\"pages\":\"499-520\"},\"PeriodicalIF\":0.2000,\"publicationDate\":\"2014-01-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21857/y7v64twdky\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q2\",\"JCRName\":\"HISTORY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21857/y7v64twdky","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q2","JCRName":"HISTORY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

摘要

评论：19日下半年在克罗地亚语历史上，几个世纪的里奥德充满了各种语言概念，他们每个人都喜欢克罗地亚语的编码方式。其中包括萨格勒布哲学学派的最高历史，爱尔兰思想的遗产，以及克罗地亚狼，一群以武克·斯特凡诺维奇·卡拉季奇的行为为基础的犹太衬衫族对语言现实的看法。每一种语言的电都穿着一些正常的动作。这项工作将更接近于分析1867年发布的德国Grammatica della lingua serbo croata（illirica）博客中这些名字的遮蔽位置。这只恐龙结合了克罗地亚棺材庇护系统的特点，但并不忽视克罗地亚古老语法的传统。这项工作的目的是观察这种语法的地方，至少在名字庇护所的区域，将其标记为狼语法，但也要看到巴德从爱尔兰概念中继承我的元素。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Sklonidbeni sustav imenica u Budmanijevoj Grammatica della lingua serbo-croata (illirica)

SAŽETAK: Druga polovica 19. stoljeca u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti pe riod je ispunjen smjenom razlicitih jezicnih koncepcija koje svaka na svoj nacin obilje žavaju pravce kodifikacije hrvatskoga jezika. Među njima se najvise isticu Zagrebacka filoloska skola, nasljednica ilirskih ideja, i hrvatski vukovci, skupina jezi koslovaca koji su svoje poglede na jezicnu stvarnost temeljili na djelima Vuka Stefanovica Karadžica. Svaka od jezicnih struja sa sobom je nosila i određeni broj normativnih djela. Ovaj ce rad pobliže analizirati sklonidbeni su stav imenica u Bu dmanijevoj Grammatica della lingua serbo-croata (illirica) izdanoj 1867. go dine, koja u sebi objedinjuje specificnosti sklonidbenog sustava hrvatskih vu kovaca, ali ne zanemaruje ni tradiciju starijih hrvatskih gramatika. Cilj je rada uociti ona mjesta koja ovu gramatiku, barem na podrucju sklonidbe imenica, obilježavaju kao vukovsku gramatiku, ali i uociti elemente koje je Bud mani nasljedovao iz ilirske koncepcije jezika.

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Anali Zavoda za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti u Dubrovniku HISTORY-

CiteScore

0.20

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

24 weeks

期刊介绍： Annals of the Institute for historical sciences of CASA in Dubrovnik is an annual in Croatian language dedicated to the history of Dubrovnik and the surrounding areas (Dalmatia, Bosnia and Herzegovina, Bay of Kotor, etc.). The Anali publish studies pertaining to various humanities and social sciences, as well as reviews of studies dedicated to the history of Dubrovnik, Croatia, Balkans and the Mediterranean.