Marija Nekić, Ivana Tucak Junaković, Neala Ambrosi-Randić
{"title":"老年人使用互联网对成功老龄化很重要吗?","authors":"Marija Nekić, Ivana Tucak Junaković, Neala Ambrosi-Randić","doi":"10.21465/2016-SP-192-04","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Internet predstavlja siroku arenu mogucnosti u kojoj starije osobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu potporu. Strana istraživanja jasno pokazuju da IKT pomaže starijima u održavanju komunikacije s clanovima obitelji i prijateljima te da može pomoci i u održavanju psihofizickog zdravlja. Kako je uspjesno starenje visedimenzionalni konstrukt koji ukljucuje brojne determinante, poput ucenja novih stvari, tako koristenje interneta može biti važan cimbenik bolje prilagodbe promjenama koje starenje donosi. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi u kojoj mjeri osobe starije od 60 godina koriste internet i mogu li se individualne razlike u procjeni uspjesnog starenja objasniti koristenjem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina iz razlicitih županija u Republici Hrvatskoj. Od mjernih instrumenata je koristena Skala samoprocjene uspjesnog starenja, dok su ostali konstrukti bili zahvaceni sa po jednom tvrdnjom, sto je slucaj i u drugim slicnim istraživanjima (ucestalost koristenja interneta, subjektivna dob, tjelesno i mentalno zdravlje). Dobiveno je da 40% osoba starije životne dobi koristi internet u prosjeku jednom tjedno, i to najvise za potrebe citanja vijesti i ostalih zanimljivosti kao i za komunikaciju s clanovima obitelji i prijateljima. Sudionici koji koriste internet su kronoloski mlađi, sebe doživljavaju mlađima, obrazovaniji su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, i procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama koje starenje donosi, odnosno da uspjesnije stare. Nije utvrđen znacajan samostalan doprinos ucestalosti koristenja interneta uspjesnom starenju, nego je taj odnos posredovan dobrim tjelesnim i mentalnim zdravljem i procjenom sudionika da su mlađi nego sto kronoloski jesu.","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":"19 1","pages":"179-193"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2016-12-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"4","resultStr":"{\"title\":\"Korištenje interneta u starijoj dobi: Je li važno za uspješno starenje?\",\"authors\":\"Marija Nekić, Ivana Tucak Junaković, Neala Ambrosi-Randić\",\"doi\":\"10.21465/2016-SP-192-04\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Internet predstavlja siroku arenu mogucnosti u kojoj starije osobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu potporu. Strana istraživanja jasno pokazuju da IKT pomaže starijima u održavanju komunikacije s clanovima obitelji i prijateljima te da može pomoci i u održavanju psihofizickog zdravlja. Kako je uspjesno starenje visedimenzionalni konstrukt koji ukljucuje brojne determinante, poput ucenja novih stvari, tako koristenje interneta može biti važan cimbenik bolje prilagodbe promjenama koje starenje donosi. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi u kojoj mjeri osobe starije od 60 godina koriste internet i mogu li se individualne razlike u procjeni uspjesnog starenja objasniti koristenjem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina iz razlicitih županija u Republici Hrvatskoj. Od mjernih instrumenata je koristena Skala samoprocjene uspjesnog starenja, dok su ostali konstrukti bili zahvaceni sa po jednom tvrdnjom, sto je slucaj i u drugim slicnim istraživanjima (ucestalost koristenja interneta, subjektivna dob, tjelesno i mentalno zdravlje). Dobiveno je da 40% osoba starije životne dobi koristi internet u prosjeku jednom tjedno, i to najvise za potrebe citanja vijesti i ostalih zanimljivosti kao i za komunikaciju s clanovima obitelji i prijateljima. Sudionici koji koriste internet su kronoloski mlađi, sebe doživljavaju mlađima, obrazovaniji su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, i procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama koje starenje donosi, odnosno da uspjesnije stare. Nije utvrđen znacajan samostalan doprinos ucestalosti koristenja interneta uspjesnom starenju, nego je taj odnos posredovan dobrim tjelesnim i mentalnim zdravljem i procjenom sudionika da su mlađi nego sto kronoloski jesu.\",\"PeriodicalId\":35108,\"journal\":{\"name\":\"Suvremena Psihologija\",\"volume\":\"19 1\",\"pages\":\"179-193\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2016-12-20\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"4\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Suvremena Psihologija\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21465/2016-SP-192-04\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Psychology\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Suvremena Psihologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21465/2016-SP-192-04","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Psychology","Score":null,"Total":0}
Korištenje interneta u starijoj dobi: Je li važno za uspješno starenje?
Internet predstavlja siroku arenu mogucnosti u kojoj starije osobe mogu dobiti adekvatnu socijalnu potporu. Strana istraživanja jasno pokazuju da IKT pomaže starijima u održavanju komunikacije s clanovima obitelji i prijateljima te da može pomoci i u održavanju psihofizickog zdravlja. Kako je uspjesno starenje visedimenzionalni konstrukt koji ukljucuje brojne determinante, poput ucenja novih stvari, tako koristenje interneta može biti važan cimbenik bolje prilagodbe promjenama koje starenje donosi. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi u kojoj mjeri osobe starije od 60 godina koriste internet i mogu li se individualne razlike u procjeni uspjesnog starenja objasniti koristenjem interneta. U istraživanju je sudjelovalo 295 osoba u dobi između 60 i 89 godina iz razlicitih županija u Republici Hrvatskoj. Od mjernih instrumenata je koristena Skala samoprocjene uspjesnog starenja, dok su ostali konstrukti bili zahvaceni sa po jednom tvrdnjom, sto je slucaj i u drugim slicnim istraživanjima (ucestalost koristenja interneta, subjektivna dob, tjelesno i mentalno zdravlje). Dobiveno je da 40% osoba starije životne dobi koristi internet u prosjeku jednom tjedno, i to najvise za potrebe citanja vijesti i ostalih zanimljivosti kao i za komunikaciju s clanovima obitelji i prijateljima. Sudionici koji koriste internet su kronoloski mlađi, sebe doživljavaju mlađima, obrazovaniji su, boljeg su tjelesnog i mentalnog zdravlja, i procjenjuju da se bolje prilagođavaju promjenama koje starenje donosi, odnosno da uspjesnije stare. Nije utvrđen znacajan samostalan doprinos ucestalosti koristenja interneta uspjesnom starenju, nego je taj odnos posredovan dobrim tjelesnim i mentalnim zdravljem i procjenom sudionika da su mlađi nego sto kronoloski jesu.