{"title":"前教育部门","authors":"G. Vranešević","doi":"10.21464/fi41407","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se izlaže formalni vidik obrazovnog procesa, koji suvremena pedagoška ideologija strukturno ne uzima u obzir. Pedagogija je kao trud za ostvarenje specifičnih ciljeva, kroz svoju formaciju, postala konstitutivna srž društvene realnosti. Na isti način na koji smo nesvjesno upleteni u ideološku realnost putem zajedničkih društvenih praksi, tako ostajemo slijepi i za formalni vidik savjesnih obrazovnih djelatnosti, bez obzira na njihovu aktualnost. Dok se trudimo razumom uspostaviti red, logiku i smisao, istovremeno ostvarujemo um koji ne rezultira odgovarajućim poznavanjem sadržaja, nego onime, što spoznajni subjekt ne zna. Um izniče kroz spoznavanje neuspješnog traganja za znanjem i istinom, pri čemu je formalni vidik pedagogije – upravo odraz tog neuspjeha. Zato istinska samorefleksija ne može biti ni ishodište, a ni cilj, nego se može ostvariti samo usputno – u procesu formiranja pojedinca. Tako se Hegelov doprinos pedagogiji ne ogledava u tome što nastupa kao nositelj istinskog znanja ili ijednog ispravnog načina poučavanja, nego u tome što svojom privrženošću umu podaruje to nereflektirano ideološko jedro suvremenog društvenog uređenja.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-01-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"Formalna strana obrazovanja\",\"authors\":\"G. Vranešević\",\"doi\":\"10.21464/fi41407\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"U radu se izlaže formalni vidik obrazovnog procesa, koji suvremena pedagoška ideologija strukturno ne uzima u obzir. Pedagogija je kao trud za ostvarenje specifičnih ciljeva, kroz svoju formaciju, postala konstitutivna srž društvene realnosti. Na isti način na koji smo nesvjesno upleteni u ideološku realnost putem zajedničkih društvenih praksi, tako ostajemo slijepi i za formalni vidik savjesnih obrazovnih djelatnosti, bez obzira na njihovu aktualnost. Dok se trudimo razumom uspostaviti red, logiku i smisao, istovremeno ostvarujemo um koji ne rezultira odgovarajućim poznavanjem sadržaja, nego onime, što spoznajni subjekt ne zna. Um izniče kroz spoznavanje neuspješnog traganja za znanjem i istinom, pri čemu je formalni vidik pedagogije – upravo odraz tog neuspjeha. Zato istinska samorefleksija ne može biti ni ishodište, a ni cilj, nego se može ostvariti samo usputno – u procesu formiranja pojedinca. Tako se Hegelov doprinos pedagogiji ne ogledava u tome što nastupa kao nositelj istinskog znanja ili ijednog ispravnog načina poučavanja, nego u tome što svojom privrženošću umu podaruje to nereflektirano ideološko jedro suvremenog društvenog uređenja.\",\"PeriodicalId\":41987,\"journal\":{\"name\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"volume\":\"1 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2022-01-07\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Filozofska Istrazivanja\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.21464/fi41407\",\"RegionNum\":4,\"RegionCategory\":\"哲学\",\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"0\",\"JCRName\":\"PHILOSOPHY\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Filozofska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21464/fi41407","RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"PHILOSOPHY","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
摘要
工作中展示了对教育过程的正式看法,目前没有考虑到教育意识形态的结构方面。教育工作者是一个特殊的人,kroz svoju formaciju,postala konstituna srždruštvene realnosti。就像我们在社会实践中无意识地参与意识形态现实一样,我们在有意识的教育活动中仍然是盲目和正式的,而不管它们的现实如何。在试图理解秩序、逻辑和意义的创造的同时,我们意识到一种心智,它不会导致对内容的正确认识,而是导致熟悉的身体不知道的那些东西。心智是通过认识到知识和真理的失败而产生的,而教育学的形式视野正是这种失败的反映。因此,真正的自我灵活性既不能是结果,也不能是目标,只能在途中——在个体形成的过程中实现。因此,黑格尔对教育学的贡献并没有体现在他作为一个真正的科学家或以任何正确的教学方式行事,而是体现在他对心灵的依恋上,这是现代社会手段的一种不灵活的意识形态之帆。
U radu se izlaže formalni vidik obrazovnog procesa, koji suvremena pedagoška ideologija strukturno ne uzima u obzir. Pedagogija je kao trud za ostvarenje specifičnih ciljeva, kroz svoju formaciju, postala konstitutivna srž društvene realnosti. Na isti način na koji smo nesvjesno upleteni u ideološku realnost putem zajedničkih društvenih praksi, tako ostajemo slijepi i za formalni vidik savjesnih obrazovnih djelatnosti, bez obzira na njihovu aktualnost. Dok se trudimo razumom uspostaviti red, logiku i smisao, istovremeno ostvarujemo um koji ne rezultira odgovarajućim poznavanjem sadržaja, nego onime, što spoznajni subjekt ne zna. Um izniče kroz spoznavanje neuspješnog traganja za znanjem i istinom, pri čemu je formalni vidik pedagogije – upravo odraz tog neuspjeha. Zato istinska samorefleksija ne može biti ni ishodište, a ni cilj, nego se može ostvariti samo usputno – u procesu formiranja pojedinca. Tako se Hegelov doprinos pedagogiji ne ogledava u tome što nastupa kao nositelj istinskog znanja ili ijednog ispravnog načina poučavanja, nego u tome što svojom privrženošću umu podaruje to nereflektirano ideološko jedro suvremenog društvenog uređenja.