黑山国家问题

IF 0.1 Q4 POLITICAL SCIENCE

Politicka Misao-Croatian Political Science Review Pub Date : 2022-04-21 DOI:10.20901/pm.59.1.02

László Heka

{"title":"黑山国家问题","authors":"László Heka","doi":"10.20901/pm.59.1.02","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek ‎je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog ‎raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano ‎je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i ‎Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata,‎ što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio ‎dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga ‎je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu ‎izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore‎ odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj ‎i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske ‎republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni ‎prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od‎ tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne ‎reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama ‎Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke ‎prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet ‎domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih ‎razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.‎","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":"{\"title\":\"Crnogorsko nacionalno pitanje\",\"authors\":\"László Heka\",\"doi\":\"10.20901/pm.59.1.02\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek ‎je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog ‎raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano ‎je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i ‎Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata,‎ što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio ‎dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga ‎je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu ‎izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore‎ odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj ‎i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske ‎republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni ‎prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od‎ tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne ‎reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama ‎Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke ‎prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet ‎domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih ‎razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.‎\",\"PeriodicalId\":43401,\"journal\":{\"name\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"volume\":null,\"pages\":null},\"PeriodicalIF\":0.1000,\"publicationDate\":\"2022-04-21\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"1\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Politicka Misao-Croatian Political Science Review\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"POLITICAL SCIENCE\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.20901/pm.59.1.02","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"POLITICAL SCIENCE","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

摘要

巴尔干半岛的民族问题，以及巴尔干半岛南部的写作总是勇敢的，具有历史、法律和政治结论。在前南斯拉夫的血腥衰落之后，黑山的民族身份及其与塞尔维亚和塞尔维亚人的关系问题在过去二十年中得到了加强。在1918年达到高潮的第一次世界大战看来，两国人民之间的关系是危险的。当贝尔格莱德加入黑山塞尔维亚人在国际上承认黑山国王时。此后，在黑山人中，被宣布为塞尔维亚国家的边界占据了主导地位。不是，2006年。黑山的公民投票决定了独立。在我的国家档案馆工作后，我发现了我的身份。当然，她也表现在政治生活中，因此一个世纪的朝圣者在2020年达到了顶峰。第一次选举过渡的那一年。从那时起，历史上的回忆和旧的敌对情绪在更大程度上增加了，1918年波德戈里奇议会的决定更好地寻找了来源。戈丁。在这项工作中，我们根据1918年产生的塞尔维亚-黑山国家和国有差距，分析了黑山的政治机遇和当前政府危机，以及当地人民的种族和文化认同。年

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Crnogorsko nacionalno pitanje

Nacionalno pitanje na Balkanu, a napose na južnoslavenskom području uvijek ‎je bremenito i ima povijesne, pravne i političke konotacije. Nakon krvavog ‎raspada bivše Jugoslavije, u posljednjih dvadesetak godina intenzivirano ‎je pitanje nacionalnog identiteta Crnogoraca i njihova odnosa prema Srbiji i ‎Srbima. Odnos između ta dva naroda zaoštren je uoči Prvoga svjetskog rata,‎ što je kulminiralo 1918. kada je Beograd uz pomoć crnogorskih Srba pripojio ‎dotada međunarodno pravno priznatu Kraljevinu Crnu Goru. Nakon toga ‎je među Crnogorcima prevladavala ona grana koja se u nacionalnom smislu ‎izjašnjavala kao Srbi. No, 2006. se na referendumu stanovništvo Crne Gore‎ odlučilo za neovisnost. Od tada postoje dva suprotstavljena gledišta o nacionalnoj ‎i državnoj povijesti, kulturi i identitetu najmanje post jugoslavenske ‎republike. Ona se, dakako, manifestiraju i u političkom životu, pa su tako jednostoljetni ‎prijepori kulminirali 2020. godine kada je na izborima prvi put od‎ tranzicije došlo do promjene vlasti. Od tada su u još jačoj mjeri oživjele povijesne ‎reminiscencije i stari antagonizmi čija izvorišta valja tražiti još u odlukama ‎Podgoričke skupštine iz 1918. godine. U ovom radu analiziramo političke ‎prilike i postojeću krizu vlasti u Crnoj Gori te etnički i kulturni identitet ‎domicilnog naroda u svjetlu srpsko-crnogorskih nacionalnih i državnopravnih ‎razmirica koje vuku podrijetlo iz 1918. godine.‎

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Politicka Misao-Croatian Political Science Review POLITICAL SCIENCE-

CiteScore

0.40

自引率

33.30%

发文量

审稿时长

3 weeks

期刊介绍： “Politička misao” je akademski časopis za politologiju i srodne discipline, koji od 1964. godine izdaje Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Časopis je u pola stoljeća izlaženja stekao reputaciju središnjeg akademskog politološkog časopisa u Hrvatskoj i šire, naročito u nekadašnjoj Jugoslaviji, te u regiji koju čine post-jugoslavenske zemlje. “Politička misao” objavljuje priloge iz područja političkih znanosti i političkih studija općenito, odnosno iz svih poddisciplina politologije: političke teorije, međunarodnih odnosa, komparativne politike, hrvatske politike, javne politike, područnih studija, političke komunikacije, obrambenih i sigurnosnih studija i dr. Također, objavljujemo i članke iz područja koje nije moguće jednoznačno klasificirati po njihovoj pripadnosti samo jednoj disciplini nego se nalaze na „granici“ između dviju ili više disciplina: političke povijesti, ekonomske politike, političke filozofije, političke sociologije, političke psihologije, medijskih i kulturalnih studija i sl. Kao izdanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objavljujemo i članke koji su neposredno vezani uz studijske programe na tom fakultetu. “Politička misao” je posebno zainteresirana za radove o hrvatskoj politici i društvu, za radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i za radove koji istražuju politiku i društvo na Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, u Europskoj uniji, u susjedstvu Europske unije, te na Mediteranu – regijama s kojima Hrvatska ima neposredni dodir.