{"title":"克罗地亚网友:我们对克罗地亚气候变化的报道和交流了解多少?","authors":"Andreja Pavlović, Katarina Miler","doi":"10.17234/socekol.31.1.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Poslovna je zajednica uvidjela da su klimatske promjene jedan od najvećih rizika na globalnoj razini. Međutim, kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima s klimom u poduzećima nedovoljna je da investitorima i drugim dionicima omogući informirano donošenje odluka o ulaganjima i cjelovitu procjenu utjecaja poduzeća. Europska unija je slijedom uočenih nedostataka odlučila poduzeti niz zakonskih mjera kako bi bitno unaprijedila kvalitetu izvještaja o održivosti. Ključni su ciljevi ovoga rada pružiti informacije o novim zakonodavnim obavezama europskih poduzeća u pripremi informacija povezanih s klimom te istražiti trenutačno stanje izvještavanja hrvatskih poduzeća o klimi. Istraživanja provedena u EU pokazala su da nefinancijski izvještaji velikih, uvrštenih europskih poduzeća zaostaju u kvaliteti, opsegu i usporedivosti u odnosu na zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvještavanju, te su autorice postavile hipotezu da je stanje nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj isto. Testirale su je tako što su provele istraživanje primjenom metoda anonimne ankete i analitičkog pregleda nefinancijskih izvještaja. Ukupni rezultat istraživanja pokazuje da hrvatska poduzeća obuhvaćena ovim istraživanjem nisu dovoljno upoznata s novim zakonskim obavezama, a uočene su i sljedeće ključne slabosti poduzeća u pristupu upravljanju i izvještavanju o klimi: klimatske promjene nemaju jednaku težinu kao ostali rizici poslovanja, poduzeća ne primjenjuju koncept dvostruke materijalnosti, (još uvijek) ne povezuju kvalitativne i kvantitativne informacije, ne stavljaju ih u kontekst ciljeva Pariškog sporazuma te nisu spremna za izradu različitih scenarija povezanih s klimom. Slijedom najavljenog hodograma uvođenja novih zakonskih obaveza, od kojih neke stupaju na snagu od 1. siječnja 2022. poduzeća će morati daleko brže i efikasnije pristupiti unapređenju upravljačkih procesa i kvalitete izvještavanja o održivosti, s posebnim naglaskom na klimu.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":"88 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":"{\"title\":\"Hrvatski obveznici nefinancijskog izvještavanja na prekretnici: što znamo o izvještavanju i komunikaciji klimatskih promjena u Hrvatskoj?\",\"authors\":\"Andreja Pavlović, Katarina Miler\",\"doi\":\"10.17234/socekol.31.1.5\",\"DOIUrl\":null,\"url\":null,\"abstract\":\"Poslovna je zajednica uvidjela da su klimatske promjene jedan od najvećih rizika na globalnoj razini. Međutim, kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima s klimom u poduzećima nedovoljna je da investitorima i drugim dionicima omogući informirano donošenje odluka o ulaganjima i cjelovitu procjenu utjecaja poduzeća. Europska unija je slijedom uočenih nedostataka odlučila poduzeti niz zakonskih mjera kako bi bitno unaprijedila kvalitetu izvještaja o održivosti. Ključni su ciljevi ovoga rada pružiti informacije o novim zakonodavnim obavezama europskih poduzeća u pripremi informacija povezanih s klimom te istražiti trenutačno stanje izvještavanja hrvatskih poduzeća o klimi. Istraživanja provedena u EU pokazala su da nefinancijski izvještaji velikih, uvrštenih europskih poduzeća zaostaju u kvaliteti, opsegu i usporedivosti u odnosu na zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvještavanju, te su autorice postavile hipotezu da je stanje nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj isto. Testirale su je tako što su provele istraživanje primjenom metoda anonimne ankete i analitičkog pregleda nefinancijskih izvještaja. Ukupni rezultat istraživanja pokazuje da hrvatska poduzeća obuhvaćena ovim istraživanjem nisu dovoljno upoznata s novim zakonskim obavezama, a uočene su i sljedeće ključne slabosti poduzeća u pristupu upravljanju i izvještavanju o klimi: klimatske promjene nemaju jednaku težinu kao ostali rizici poslovanja, poduzeća ne primjenjuju koncept dvostruke materijalnosti, (još uvijek) ne povezuju kvalitativne i kvantitativne informacije, ne stavljaju ih u kontekst ciljeva Pariškog sporazuma te nisu spremna za izradu različitih scenarija povezanih s klimom. Slijedom najavljenog hodograma uvođenja novih zakonskih obaveza, od kojih neke stupaju na snagu od 1. siječnja 2022. poduzeća će morati daleko brže i efikasnije pristupiti unapređenju upravljačkih procesa i kvalitete izvještavanja o održivosti, s posebnim naglaskom na klimu.\",\"PeriodicalId\":35175,\"journal\":{\"name\":\"Socijalna Ekologija\",\"volume\":\"88 1\",\"pages\":\"\"},\"PeriodicalIF\":0.0000,\"publicationDate\":\"2022-01-01\",\"publicationTypes\":\"Journal Article\",\"fieldsOfStudy\":null,\"isOpenAccess\":false,\"openAccessPdf\":\"\",\"citationCount\":\"0\",\"resultStr\":null,\"platform\":\"Semanticscholar\",\"paperid\":null,\"PeriodicalName\":\"Socijalna Ekologija\",\"FirstCategoryId\":\"1085\",\"ListUrlMain\":\"https://doi.org/10.17234/socekol.31.1.5\",\"RegionNum\":0,\"RegionCategory\":null,\"ArticlePicture\":[],\"TitleCN\":null,\"AbstractTextCN\":null,\"PMCID\":null,\"EPubDate\":\"\",\"PubModel\":\"\",\"JCR\":\"Q4\",\"JCRName\":\"Social Sciences\",\"Score\":null,\"Total\":0}","platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Socijalna Ekologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17234/socekol.31.1.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
商界将气候变化视为最大的全球风险之一。在我看来,kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima的klimom u poduzećima nedovoljna是一名调查人员,我是一名毒品调查人员。欧洲联盟已决定采取一系列立法措施,在发现不足之处后,提高可持续报告的质量。这项工作的主要目标是提供有关欧洲公司在编制气候相关信息方面的新法律义务的信息,并探讨克罗地亚气候公司的报告现状。在欧盟进行的研究表明,大型、支离破碎的欧洲企业的非财务报告在质量、范围和与非财务报告指令要求的可比性方面缺失,作者假设克罗地亚的非财务报表情况也是如此。他们通过匿名调查方法和非财务报告分析进行了测试。总体研究结果表明,本研究所涵盖的克罗地亚企业不熟悉新的法律义务,在管理和气候报告方面也存在以下关键弱点:气候变化与其他商业风险的权重不同,企业不适用双重重要性的概念,(仍然)没有将质量和数量信息联系起来,没有将其纳入《巴黎协定》的目标范围,也没有准备好产生不同的气候情景。在宣布引入新的法律义务之后,其中一些义务从1开始生效。2022年1月。企业将需要更快、更高效地获得可持续报告的管理流程和质量,并特别强调气候问题。
Hrvatski obveznici nefinancijskog izvještavanja na prekretnici: što znamo o izvještavanju i komunikaciji klimatskih promjena u Hrvatskoj?
Poslovna je zajednica uvidjela da su klimatske promjene jedan od najvećih rizika na globalnoj razini. Međutim, kvaliteta upravljanja i izvještavanja o pitanjima povezanima s klimom u poduzećima nedovoljna je da investitorima i drugim dionicima omogući informirano donošenje odluka o ulaganjima i cjelovitu procjenu utjecaja poduzeća. Europska unija je slijedom uočenih nedostataka odlučila poduzeti niz zakonskih mjera kako bi bitno unaprijedila kvalitetu izvještaja o održivosti. Ključni su ciljevi ovoga rada pružiti informacije o novim zakonodavnim obavezama europskih poduzeća u pripremi informacija povezanih s klimom te istražiti trenutačno stanje izvještavanja hrvatskih poduzeća o klimi. Istraživanja provedena u EU pokazala su da nefinancijski izvještaji velikih, uvrštenih europskih poduzeća zaostaju u kvaliteti, opsegu i usporedivosti u odnosu na zahtjeve Direktive o nefinancijskom izvještavanju, te su autorice postavile hipotezu da je stanje nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj isto. Testirale su je tako što su provele istraživanje primjenom metoda anonimne ankete i analitičkog pregleda nefinancijskih izvještaja. Ukupni rezultat istraživanja pokazuje da hrvatska poduzeća obuhvaćena ovim istraživanjem nisu dovoljno upoznata s novim zakonskim obavezama, a uočene su i sljedeće ključne slabosti poduzeća u pristupu upravljanju i izvještavanju o klimi: klimatske promjene nemaju jednaku težinu kao ostali rizici poslovanja, poduzeća ne primjenjuju koncept dvostruke materijalnosti, (još uvijek) ne povezuju kvalitativne i kvantitativne informacije, ne stavljaju ih u kontekst ciljeva Pariškog sporazuma te nisu spremna za izradu različitih scenarija povezanih s klimom. Slijedom najavljenog hodograma uvođenja novih zakonskih obaveza, od kojih neke stupaju na snagu od 1. siječnja 2022. poduzeća će morati daleko brže i efikasnije pristupiti unapređenju upravljačkih procesa i kvalitete izvještavanja o održivosti, s posebnim naglaskom na klimu.