Comparison between Relationships of Loneliness and Preference for Solitude with Some Socio-demographic Variables and Aspects of Subjective and Psychological Well-being of Adults

povlačenje od drugih. Stoga ona, za razliku od iskustva usamljenosti, ne bi trebala imati nužno negativan utjecaj na dobrobit. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio usporediti smjer i jačinu povezanosti usamljenosti i preferirane samoće sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života. U istraživanju je sudjelovalo 325 osoba u dobi od 25 do 70 godina. Za ispitivanje relevantnih konstrukata korištene su: kratka verzija ljestvice usamljenosti UCLA, Adaptirana ljestvica preferirane samoće, Ljestvica zadovoljstva životom, Rosenbergova ljestvica samopoštovanja i Ljestvica smisla života. Rezultati su pokazali da su i usamljenost i preferirana samoća značajno negativno povezane sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života, iako su te povezanosti bile veće za usamljenost nego za preferiranu samoću. Rezultati su također ukazali i na potencijalnu medijatorsku ulogu usamljenosti u odnosu preferirane samoće i ispitanih aspekata subjektivne i psihološke dobrobiti. Razlike u usamljenosti i preferiranoj samoći s obzirom na spol, dob i partnerski status nisu se pokazale značajnima. Jedino je stupanj obrazovanja bio značajno negativno povezan s usamljenošću a pozitivno s preferencijom samoće. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja usamljenosti i samoće u pogledu njihovog utjecaja na dobrobit. Dok je usamljenost u negativnoj vezi s različitim aspektima dobrobiti u različitim razdobljima odrasle dobi, čini se da su starije osobe posebno osjetljive na negativan utjecaj svojevoljnog povlačenja u samoću na subjektivnu i psihološku dobrobit.