{"title":"Razlike u prilagodbi na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu zdravlja i percepciju socijalne podrške","authors":"Želimir Bertić, Mirjana Telebuh, Gordana Grozdek Čovčić","doi":"10.17234/SOCEKOL.30.2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Zbog sve većeg broja starijeg stanovništva povećava se i broj osoba koje žive u statusu umirovljenika. Kako bi osobe postigle što bolju kvalitetu života i očuvale svoj potencijal te i u starijoj dobi nastavile davati doprinos društvu, potrebno je kontinuirano provoditi istraživanja o prilagodbi na umirovljenje. Fokus ovoga istraživanja usmjeren je na dobivanje jasnijeg uvida u prilagodbu starijih osoba na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu zdravlja i percepciju socijalne podrške te na mogućnost prepoznavanja faktora kojima bi se moglo djelovati u poboljšanju loše prilagodbe na umirovljenje. Istraživanje je provedeno u jesen 2019. godine, a uključivalo je 208 osoba oba spola starijih od 65 godina, bez tjelesne invalidnosti ili teških tjelesnih, kognitivnih ili mentalnih bolesti, koje žive u Domu umirovljenika u Bjelovaru i koji su korisnici gerontoloških centara u Zagrebu. Razlike u prilagodbi na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu vlastitog zdravlja i percepciju socijalne podrške razmatrane su prema Atchleyevom (2000) modelu prilagodbe na umirovljenje. Dobiveni rezultati potvrđuju konceptualne pretpostavke ranijih istraživanja te ukazuju na pozitivniju orijentiranost prema životu u mirovini ispitanika s boljim rezultatima u samoprocjeni vlastitog zdravlja i percepciji socijalne podrške. Razlozi tomu mogli bi biti bolje zdravlje koje pojedincu pruža mogućnost da ostane više društveno aktivan i bude usmjeren na svoju ulogu umirovljenika, a stalna socijalna podrška pomaže u postizanju pozitivnih iskustava tijekom prilagodbe na umirovljenje. Rezultate predstavljene u ovom radu treba promotriti i u kontekstu otvaranja prostora za daljnja istraživanja, ali i za nove rasprave u području zdravstvenih i socijalnih pitanja budućih i trenutnih umirovljenika.","PeriodicalId":35175,"journal":{"name":"Socijalna Ekologija","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-08-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Socijalna Ekologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.17234/SOCEKOL.30.2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
由于人口的不断增加,处于退休状态的人口数量也在增加。为了实现最佳生活质量和保持他们的潜力,并在老年时继续为社会做出贡献,需要继续进行适应退休的研究。Fokus ovoga istraživanja usmjeren je na dobivanje jasnijeg uvida u prilagodbu starijih osoba na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu zdravlja i perepciju socijalne podrške te na mogućnost preoznavanja faktora kojima bi se moglo djelovati u poboljšanju loše prilagodbe na umirovl jenje。这项研究于2019年秋季进行。208岁的65岁老人,没有身体残疾或严重的身体、认知或精神疾病,住在贝洛瓦尔退休人员的家中,他们是萨格勒布老年医学中心的使用者。根据Atchley(2000)的退休调整模型,考虑了由于对自身健康状况的自我评估和对社会支持的感知而导致的退休调整的差异。结果证实了早期研究的概念假设,并显示出退休受试者对生活的更好取向,在自尊健康和社会支持方面取得了更好的结果。这样做的原因可能是更好的健康状况,使个人能够保持更积极的状态,专注于自己作为退休人员的角色,同时持续的社会支持有助于在适应退休的同时获得积极的体验。这项工作中提出的结果也应在开放空间的背景下推广,以供进一步研究,也可用于关于未来和当前退休问题的新的健康和社会辩论。
Razlike u prilagodbi na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu zdravlja i percepciju socijalne podrške
Zbog sve većeg broja starijeg stanovništva povećava se i broj osoba koje žive u statusu umirovljenika. Kako bi osobe postigle što bolju kvalitetu života i očuvale svoj potencijal te i u starijoj dobi nastavile davati doprinos društvu, potrebno je kontinuirano provoditi istraživanja o prilagodbi na umirovljenje. Fokus ovoga istraživanja usmjeren je na dobivanje jasnijeg uvida u prilagodbu starijih osoba na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu zdravlja i percepciju socijalne podrške te na mogućnost prepoznavanja faktora kojima bi se moglo djelovati u poboljšanju loše prilagodbe na umirovljenje. Istraživanje je provedeno u jesen 2019. godine, a uključivalo je 208 osoba oba spola starijih od 65 godina, bez tjelesne invalidnosti ili teških tjelesnih, kognitivnih ili mentalnih bolesti, koje žive u Domu umirovljenika u Bjelovaru i koji su korisnici gerontoloških centara u Zagrebu. Razlike u prilagodbi na umirovljenje s obzirom na samoprocjenu vlastitog zdravlja i percepciju socijalne podrške razmatrane su prema Atchleyevom (2000) modelu prilagodbe na umirovljenje. Dobiveni rezultati potvrđuju konceptualne pretpostavke ranijih istraživanja te ukazuju na pozitivniju orijentiranost prema životu u mirovini ispitanika s boljim rezultatima u samoprocjeni vlastitog zdravlja i percepciji socijalne podrške. Razlozi tomu mogli bi biti bolje zdravlje koje pojedincu pruža mogućnost da ostane više društveno aktivan i bude usmjeren na svoju ulogu umirovljenika, a stalna socijalna podrška pomaže u postizanju pozitivnih iskustava tijekom prilagodbe na umirovljenje. Rezultate predstavljene u ovom radu treba promotriti i u kontekstu otvaranja prostora za daljnja istraživanja, ali i za nove rasprave u području zdravstvenih i socijalnih pitanja budućih i trenutnih umirovljenika.