{"title":"Đuro Tiljak i Krsto Hegedušić: skica za povijest jednog (ne) prijateljstva kroz prizmu odnosa prema socijalno angažiranoj umjetnosti","authors":"Ivana Hanaček","doi":"10.15291/aa.3561","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Na temelju arhivskih izvora i dosadašnjih studija u radu se analizira odnos Krste Hegedušića i Đure Tiljka kroz prizmu njihovih teorijskih doprinosa socijalno angažiranoj umjetnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1932. do 1950. godine. Uzimajući u obzir kronologiju sukoba na književnoj ljevici, ali i točke ideoloških razilaženja dvojice umjetnika, u njihovu odnosu moguće je razlučiti dvije faze. Prva faza, razdoblje suradnje, traje od 1932. do 1934. godine, a obilježavaju je zajednički napori na definiranju hrvatske inačice socijalno angažirane umjetnosti. U razdoblju razilaženja i konačnog prekida suradnje, od 1934. pa do 1950., oba umjetnika sudjeluju u javnim raspravama o pitanju socijalističkog realizma i normativne umjetnosti, ali priklonjeni suprotstavljenim taborima: Tiljak zastupa harkovsku liniju, dok se Hegedušić opredijelio za Krležinu kritiku normativne estetike. Napetost u njihovu odnosu kulminira 1950. godine otvorenim sukobom dvojice umjetnika, na koji su utjecale i turbulentne političke okolnosti prouzročene donošenjem Rezolucije Informbiroa i isključivanjem Jugoslavije iz zajednice komunističkih zemalja.","PeriodicalId":40226,"journal":{"name":"Ars Adriatica","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2000,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Ars Adriatica","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/aa.3561","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"ART","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
摘要
根据建筑师的资料和当前的工作研究,Krste Heged ušic和Jure Tiljk之间的关系已经得到了分析,通过承认他们自1932年以来对克罗地亚社会参与艺术的理论贡献。直到1950年。年考虑到这本书左边的冲突历史,也考虑到两位艺术家之间思想上的差异,这两个阶段可以有所不同。第一阶段,合作期,从1932年开始。直到1934年。年复一年,共同努力确定克罗地亚社会艺术的特点。从1934年开始,在分离和合作结束的过程中,到1950年,两位艺术家都参与了关于社会现实主义和规范艺术的公开辩论,但都站在了相反的立场上:Tiljak代表了哈尔科夫线,而Heged ušic则提出了Krlezin对规范美学的批评。他们的紧张关系在20世纪50年代达到顶峰。godine otvorenim sukobom dvojie umjetnika,na koji su utjecale i turbulentne političke okolnosti prouzročene donošenjem Rezolucije Informbiroa i isključivanjem Jugoslavije iz zajednice komunitičkih zemalja。
Đuro Tiljak i Krsto Hegedušić: skica za povijest jednog (ne) prijateljstva kroz prizmu odnosa prema socijalno angažiranoj umjetnosti
Na temelju arhivskih izvora i dosadašnjih studija u radu se analizira odnos Krste Hegedušića i Đure Tiljka kroz prizmu njihovih teorijskih doprinosa socijalno angažiranoj umjetnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1932. do 1950. godine. Uzimajući u obzir kronologiju sukoba na književnoj ljevici, ali i točke ideoloških razilaženja dvojice umjetnika, u njihovu odnosu moguće je razlučiti dvije faze. Prva faza, razdoblje suradnje, traje od 1932. do 1934. godine, a obilježavaju je zajednički napori na definiranju hrvatske inačice socijalno angažirane umjetnosti. U razdoblju razilaženja i konačnog prekida suradnje, od 1934. pa do 1950., oba umjetnika sudjeluju u javnim raspravama o pitanju socijalističkog realizma i normativne umjetnosti, ali priklonjeni suprotstavljenim taborima: Tiljak zastupa harkovsku liniju, dok se Hegedušić opredijelio za Krležinu kritiku normativne estetike. Napetost u njihovu odnosu kulminira 1950. godine otvorenim sukobom dvojice umjetnika, na koji su utjecale i turbulentne političke okolnosti prouzročene donošenjem Rezolucije Informbiroa i isključivanjem Jugoslavije iz zajednice komunističkih zemalja.