- Book学术

发布求助

文献互助智能选刊最新文献

IF 0.5 Q3 GEOGRAPHY

Geoadria Pub Date : 2022-09-09 DOI:10.15291/geoadria.3543

Mateo Žanić, Geran-Marko Miletić

{"title":"Od nove zavičajnosti do de-angažirane privrženosti","authors":"Mateo Žanić, Geran-Marko Miletić","doi":"10.15291/geoadria.3543","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Posljednjih desetljeća koncept privrženosti mjestu privlači znatnu pozornost znanstvenika koji se bave transformacijama prostora, bilo da se fokus tematski usmjerava prema modernizacijskim, globalizacijskom ili tranzicijskom kontekstu. U ovom radu cilj je stoga razmotriti načine kojima je ovaj koncept istraživan u Republici Hrvatskoj te zaključke koji se iz toga mogu izvući. Na temelju pregleda relevantne literature u radu se osobito obrađuju tri teme. Prvo, tumače se nalazi istraživanja koja su se bavila procjenjivanjem važnosti koju građani Hrvatske pridaju različitim razinama teritorijalnih pripadnosti. Tako se dobiva uvid o privrženosti stanovnika Hrvatske lokalnoj razini u odnosu na nacionalnu i nadnacionalnu razinu. Iznose se rezultati istraživanja koji upućuju na različite implikacije pripadnosti lokalnoj sredini u različitim hrvatskim regijama kao i istraživanja koje upućuje na značajan udio ispitanika koji iskazuju deangažiranu privrženost kao oblik teritorijalnog identiteta. Drugo, razmatraju se različiti faktori za koje se pokazalo da utječu na iskazivanje privrženosti mjestu. Pritom se uočavaju određene razlike između emocionalne i funkcionalne privrženosti mjestu te se osobito tematizira koncept zavičajnoga grada. Treće, raspravlja se o odnosu između migracija i privrženosti mjestu te o konceptu višestrukih pripadnosti. Navedene teme istraživane su s jedne strane na populaciji mladih te s druge strane na primjerima sekundarnog stanovanja. Na temelju iznesenih nalaza donose se četiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna prilična izraženost emocionalne privrženosti mjestu, ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena određenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazni što nosi budućnost. Također, postoje nalazi koji upućuju na manifestiranje višestrukih pripadnosti dok formirane tipologije privrženosti mjestu i teritorijalnih identiteta upućuju na različite dosege i značenja koja se pridaju konceptu na lokalnim razinama. Prikazani rezultati trebali bi značajno pridonijeti razumijevanju društvenog i identitetskog značaja mjesta, ali i omogućiti bolje sagledavanje društvenih transformacija kroz koje je prošla Republika Hrvatska u postkomunističkom razdoblju.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.5000,"publicationDate":"2022-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Geoadria","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3543","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"GEOGRAPHY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

摘要

Posljednjih desetljeć是一位接受私人投资的人，他是一位私人投资的企业家。因此，这项工作的目的是考虑克罗地亚共和国探讨这一概念的方式以及由此得出的结论。在回顾相关文献的基础上，具体讨论了三个主题。首先，对评估哪些克罗地亚公民加入不同级别的领土事务的重要性进行了解释。这就是克罗地亚公民在地方一级相对于国家和国家一级的待遇。研究结果表明，克罗地亚不同地区的地方所有权具有不同的含义，研究表明，相当大比例的受试者将退化的依从性作为一种领土认同形式。其次，已经考虑了不同的因素来影响对该场所的暴露。人们观察到情感吸引力和功能吸引力之间的一些差异，特别是在传染性城市的概念中。第三，讨论了迁移与吸引力之间的关系以及多重财产的概念。这些主题一方面在年轻人群体中进行了研究，另一方面在二次居住方面进行了研究。Na-telju iznesenih nalaza donose sečetiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna izraženost emocionalne privarženosti mjestu，ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena odreŞenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazništo nosi budućnost。此外，研究结果表明了多相关性的表现，而位置和领土认同类型的形成表明了适用于地方层面概念的不同剂量和含义。所显示的结果将大大有助于理解这个地方的社会和身份重要性，也有助于更好地看待克罗地亚共和国在后共产主义时期的社会转型。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

查看原文本刊更多论文

Od nove zavičajnosti do de-angažirane privrženosti

Posljednjih desetljeća koncept privrženosti mjestu privlači znatnu pozornost znanstvenika koji se bave transformacijama prostora, bilo da se fokus tematski usmjerava prema modernizacijskim, globalizacijskom ili tranzicijskom kontekstu. U ovom radu cilj je stoga razmotriti načine kojima je ovaj koncept istraživan u Republici Hrvatskoj te zaključke koji se iz toga mogu izvući. Na temelju pregleda relevantne literature u radu se osobito obrađuju tri teme. Prvo, tumače se nalazi istraživanja koja su se bavila procjenjivanjem važnosti koju građani Hrvatske pridaju različitim razinama teritorijalnih pripadnosti. Tako se dobiva uvid o privrženosti stanovnika Hrvatske lokalnoj razini u odnosu na nacionalnu i nadnacionalnu razinu. Iznose se rezultati istraživanja koji upućuju na različite implikacije pripadnosti lokalnoj sredini u različitim hrvatskim regijama kao i istraživanja koje upućuje na značajan udio ispitanika koji iskazuju deangažiranu privrženost kao oblik teritorijalnog identiteta. Drugo, razmatraju se različiti faktori za koje se pokazalo da utječu na iskazivanje privrženosti mjestu. Pritom se uočavaju određene razlike između emocionalne i funkcionalne privrženosti mjestu te se osobito tematizira koncept zavičajnoga grada. Treće, raspravlja se o odnosu između migracija i privrženosti mjestu te o konceptu višestrukih pripadnosti. Navedene teme istraživane su s jedne strane na populaciji mladih te s druge strane na primjerima sekundarnog stanovanja. Na temelju iznesenih nalaza donose se četiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna prilična izraženost emocionalne privrženosti mjestu, ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena određenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazni što nosi budućnost. Također, postoje nalazi koji upućuju na manifestiranje višestrukih pripadnosti dok formirane tipologije privrženosti mjestu i teritorijalnih identiteta upućuju na različite dosege i značenja koja se pridaju konceptu na lokalnim razinama. Prikazani rezultati trebali bi značajno pridonijeti razumijevanju društvenog i identitetskog značaja mjesta, ali i omogućiti bolje sagledavanje društvenih transformacija kroz koje je prošla Republika Hrvatska u postkomunističkom razdoblju.

求助全文

通过发布文献求助，成功后即可免费获取论文全文。去求助

来源期刊

Geoadria GEOGRAPHY-

CiteScore

0.80

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

22 weeks