{"title":"Dubrovački poklisari – posrednici između lokalne zajednice i anžuvinskoga dvora","authors":"Valentina Šoštarić","doi":"10.38003/zrffs.15.9","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U članku se analizira uloga dubrovačkih poklisara koji su imali važno mjesto u uspostavi i održavanju veza između njihova rodnoga grada i anžuvinskoga dvora. Posredovali su u komunikaciji između središta moći i lokalne zajednice, pri čemu su svoj povlašteni položaj koristili za stjecanje osobnih probitaka. Višesmjerni odnosi u kojima su sudjelovali promatraju se kao važne poluge koje su utjecale na (re)oblikovanje društveno-političke stvarnosti u kojoj su „centar moći“ i „periferija“ djelovali i međusobno se prožimali. Pritom je važno promotriti aktivnosti poklisara u konfliktnim situacijama koje su se javljale među akterima u trokutu Ludovik I. Anžuvinac – poslanici – dubrovačka vlastela.Konstitutivne historiografske analize posvećene odnosima moći usmjerene su na analizu pitanja kako središnji organi vlasti kontroliraju i upravljaju perifernim strukturama. Takva perspektiva izučavanja odnosa središta moći i periferije „odozgo“ prema „dolje“ ne uviđa važnost osobnih veza individua koje su djelovale kao vezivno tkivo među političkim subjektima koji su se razlikovali svojim hijerarhijskim položajem. Moć nije bila rezervirana isključivo za osobu vladara, već je bila zamjetna na različitim razinama društvenoga života i političkoga djelovanja. Pritom istaknuto mjesto dobivaju pojedinci koji svoj položaj, između ostaloga, mogu pripisati uspostavljenim osobnim kontaktima s utjecajnim osobama svojega vremena.U članku pod povećalo znanstvenoga interesa stavljam interpersonalne kontakte dubrovačkih diplomata koji su bili spona između anžuvinskoga dvora i dubrovačke vlade u kritičnome trenutku uspostave međusobnih odnosa pregovorima u Višegradu 1358., ali i u godinama koje su slijedile. U analizi postavljenih pitanja oslanjam se na prozopografsku metodu i teoriju društvenih mreža. Prateći karijerni put izabranih predstavnika općine i analizirajući njihove privatne, bračne i klijentelističke veze, uvidjet ćemo mrežu osobnih kontakata te načine njihova uspostavljanja, održavanja i korištenja, kao i probleme koji su se s vremenom javljali među njezinim članovima. Posebno su važne osobne veze dubrovačkih poklisara koje su bile neizostavan dio njihova privatnoga života, ali i javnoga političkog djelovanja. Za njih se vezuju moralne vrijednosti poput odanosti, časti i povjerenja te emocije kao što je ljubav.","PeriodicalId":34331,"journal":{"name":"Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.38003/zrffs.15.9","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Dubrovački poklisari – posrednici između lokalne zajednice i anžuvinskoga dvora
U članku se analizira uloga dubrovačkih poklisara koji su imali važno mjesto u uspostavi i održavanju veza između njihova rodnoga grada i anžuvinskoga dvora. Posredovali su u komunikaciji između središta moći i lokalne zajednice, pri čemu su svoj povlašteni položaj koristili za stjecanje osobnih probitaka. Višesmjerni odnosi u kojima su sudjelovali promatraju se kao važne poluge koje su utjecale na (re)oblikovanje društveno-političke stvarnosti u kojoj su „centar moći“ i „periferija“ djelovali i međusobno se prožimali. Pritom je važno promotriti aktivnosti poklisara u konfliktnim situacijama koje su se javljale među akterima u trokutu Ludovik I. Anžuvinac – poslanici – dubrovačka vlastela.Konstitutivne historiografske analize posvećene odnosima moći usmjerene su na analizu pitanja kako središnji organi vlasti kontroliraju i upravljaju perifernim strukturama. Takva perspektiva izučavanja odnosa središta moći i periferije „odozgo“ prema „dolje“ ne uviđa važnost osobnih veza individua koje su djelovale kao vezivno tkivo među političkim subjektima koji su se razlikovali svojim hijerarhijskim položajem. Moć nije bila rezervirana isključivo za osobu vladara, već je bila zamjetna na različitim razinama društvenoga života i političkoga djelovanja. Pritom istaknuto mjesto dobivaju pojedinci koji svoj položaj, između ostaloga, mogu pripisati uspostavljenim osobnim kontaktima s utjecajnim osobama svojega vremena.U članku pod povećalo znanstvenoga interesa stavljam interpersonalne kontakte dubrovačkih diplomata koji su bili spona između anžuvinskoga dvora i dubrovačke vlade u kritičnome trenutku uspostave međusobnih odnosa pregovorima u Višegradu 1358., ali i u godinama koje su slijedile. U analizi postavljenih pitanja oslanjam se na prozopografsku metodu i teoriju društvenih mreža. Prateći karijerni put izabranih predstavnika općine i analizirajući njihove privatne, bračne i klijentelističke veze, uvidjet ćemo mrežu osobnih kontakata te načine njihova uspostavljanja, održavanja i korištenja, kao i probleme koji su se s vremenom javljali među njezinim članovima. Posebno su važne osobne veze dubrovačkih poklisara koje su bile neizostavan dio njihova privatnoga života, ali i javnoga političkog djelovanja. Za njih se vezuju moralne vrijednosti poput odanosti, časti i povjerenja te emocije kao što je ljubav.