{"title":"Komunikacija i znanje roditelja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju – razlike u procjeni roditelja i adolescenata","authors":"Toni Maglica","doi":"10.31299/ksi.29.1.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Roditeljsko znanje, uključenost u djetetove aktivnosti te obiteljska komunikacija drže se jednima od najsnažnijih obiteljskih zaštitnih čimbenika, posebice u adolescenciji kada je pojačano uključivanje u različite probleme u ponašanju. Doživljaji adolescenata i njihove procjene sebe, roditelja i okruženja, nerijetko se razlikuju od roditeljskih. Ovo istraživanje ima za cilj ispitati značajke komunikacije roditelja i adolescenata, roditeljska znanja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju te utvrditi postoje li razlike u procjenama između roditelja i adolescenata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od n = 447 adolescenata i n = 447 njihovih roditelja. Korištenim instrumentarijem ispitivalo se iskustvo adolescenata s problemima u ponašanju, procjena učestalosti komunikacije te razlozi koji obeshrabruju adolescente od razgovora s roditeljima. Iste upitnike popunjavali su adolescenti i njihovi roditelji. Rezultati su pokazali da roditelji podcjenjuju uključenost, odnosno iskustva svoje djece s problemima u ponašanju te, s druge strane, komunikaciju o tim problemima procjenjuju učestalijom nego adolescenti. Razlike u procjeni utvrđene su i kod razloga koji obeshrabruju za razgovor s roditeljima. Adolescenti u najvećoj mjeri kao razlog iskazuju strah od reakcije roditelja koji ih sprečava i obeshrabruje za razgovor s njima. Rezultati govore u prilog postojećim znanjima tog područja te mogu imati praktične implikacije u kreiranju prevencijskih intervencija.","PeriodicalId":447150,"journal":{"name":"Kriminologija & socijalna integracija","volume":"35 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-06-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Kriminologija & socijalna integracija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/ksi.29.1.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
摘要
父母的知识、对子女活动的参与和父母的沟通是父母保护子女的最重要因素,尤其是在青少年时期,当涉及到各种自尊心问题时。Doživljaji adolescenata i ich procjene sebe, parentitelja i okruženja, nerijetko se razlikuju od parentičovskih.本研究是在方便的条件下进行的,研究对象是父母和青少年。本研究以 n = 447 名青少年和 n = 447 名其父母为方便样本。一个有用的工具 ispitivalo se iskustvo adolescenata s problemima u ponašanju, procjena učestalosti komunikaci te razlozi koji obeshrabruju adolescente od razgovora s parentičima.青少年与家长之间的互动也是如此。青少年和家长之间的互动结果表明,在解决青少年问题的过程中,家长和青少年之间的互动是非常重要的。青少年与父母之间的沟通问题。青少年在学习过程中会受到父母的关注。这些结果对预防性干预的实际影响很大。
Komunikacija i znanje roditelja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju – razlike u procjeni roditelja i adolescenata
Roditeljsko znanje, uključenost u djetetove aktivnosti te obiteljska komunikacija drže se jednima od najsnažnijih obiteljskih zaštitnih čimbenika, posebice u adolescenciji kada je pojačano uključivanje u različite probleme u ponašanju. Doživljaji adolescenata i njihove procjene sebe, roditelja i okruženja, nerijetko se razlikuju od roditeljskih. Ovo istraživanje ima za cilj ispitati značajke komunikacije roditelja i adolescenata, roditeljska znanja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju te utvrditi postoje li razlike u procjenama između roditelja i adolescenata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od n = 447 adolescenata i n = 447 njihovih roditelja. Korištenim instrumentarijem ispitivalo se iskustvo adolescenata s problemima u ponašanju, procjena učestalosti komunikacije te razlozi koji obeshrabruju adolescente od razgovora s roditeljima. Iste upitnike popunjavali su adolescenti i njihovi roditelji. Rezultati su pokazali da roditelji podcjenjuju uključenost, odnosno iskustva svoje djece s problemima u ponašanju te, s druge strane, komunikaciju o tim problemima procjenjuju učestalijom nego adolescenti. Razlike u procjeni utvrđene su i kod razloga koji obeshrabruju za razgovor s roditeljima. Adolescenti u najvećoj mjeri kao razlog iskazuju strah od reakcije roditelja koji ih sprečava i obeshrabruje za razgovor s njima. Rezultati govore u prilog postojećim znanjima tog područja te mogu imati praktične implikacije u kreiranju prevencijskih intervencija.