{"title":"Odnos navika konzumacije alkohola i percepcije roditeljskih ponašanja kod adolescenata Splitsko-dalmatinske županije","authors":"Roberta Matković, Ana Petak, Željko Ključević","doi":"10.31299/ksi.29.1.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Konzumacija alkohola adolescenata rizična je zbog niza kratkoročnih i dugoročnih posljedica. Neprijeporan je utjecaj obitelji na početak konzumacije te na učestalo i prekomjerno pijenje, što je objašnjeno nizom rizičnih i zaštitnih čimbenika obiteljskog okruženja. Njihovo poznavanje i prepoznavanje pomaže u osmišljavanju učinkovitih preventivnih programa radi smanjivanja prevalencije konzumacije alkohola djece i mladih. U školskoj godini 2019./2020. provedeno je istraživanje na stratificiranom uzorku. Sudjelovalo je 1409 učenika (48,3% mladića i 51,7% djevojaka) u dobi od 13 do 19 godina (M = 15,84; sd = 1,46) iz 16 osnovnih (osmi razred) i 20 srednjih škola (sva četiri razreda) s područja Splitsko-dalmatinske županije. Cilj je rada utvrditi odnos konzumacije alkohola među adolescentima s njihovom percepcijom roditeljskog nadzora, očekivanih roditeljskih reakcija na opijanje te zadovoljstvom odnosa s roditeljima, ali i ponuditi uvid u trenutačne navike konzumacije alkohola među adolescentima Splitsko-dalmatinske županije. Utvrđene su razlike u navikama konzumacije alkohola s obzirom na rod i razred. U usporedbi s učenicima koji manje piju, učenici skloniji konzumaciji alkohola rjeđe smatraju da postoje pravila ponašanja izvan kuće, da njihovi roditelji znaju gdje su i s kim se druže te misle da bi reakcije njihovih roditelja na opijanje bile blaže. Konzumacija alkohola nije se pokazala povezanom sa zadovoljstvom odnosa s roditeljima. Rod, dob, percepcija nadzora i očekivane roditeljske reakcije na opijanje predviđaju 33,7% varijabiliteta konzumacije alkohola u životu i 22,3% varijabiliteta konzumacije u posljednjih mjesec dana. Dob, rod, percepcija roditeljskog nadzora, očekivane reakcije roditelja na opijanje i učestalost konzumacije alkohola u posljednjih mjesec dana predviđaju zajedno 40,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u životu i 24,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u posljednjih mjesec dana.","PeriodicalId":447150,"journal":{"name":"Kriminologija & socijalna integracija","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-06-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Kriminologija & socijalna integracija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31299/ksi.29.1.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
Odnos navika konzumacije alkohola i percepcije roditeljskih ponašanja kod adolescenata Splitsko-dalmatinske županije
Konzumacija alkohola adolescenata rizična je zbog niza kratkoročnih i dugoročnih posljedica. Neprijeporan je utjecaj obitelji na početak konzumacije te na učestalo i prekomjerno pijenje, što je objašnjeno nizom rizičnih i zaštitnih čimbenika obiteljskog okruženja. Njihovo poznavanje i prepoznavanje pomaže u osmišljavanju učinkovitih preventivnih programa radi smanjivanja prevalencije konzumacije alkohola djece i mladih. U školskoj godini 2019./2020. provedeno je istraživanje na stratificiranom uzorku. Sudjelovalo je 1409 učenika (48,3% mladića i 51,7% djevojaka) u dobi od 13 do 19 godina (M = 15,84; sd = 1,46) iz 16 osnovnih (osmi razred) i 20 srednjih škola (sva četiri razreda) s područja Splitsko-dalmatinske županije. Cilj je rada utvrditi odnos konzumacije alkohola među adolescentima s njihovom percepcijom roditeljskog nadzora, očekivanih roditeljskih reakcija na opijanje te zadovoljstvom odnosa s roditeljima, ali i ponuditi uvid u trenutačne navike konzumacije alkohola među adolescentima Splitsko-dalmatinske županije. Utvrđene su razlike u navikama konzumacije alkohola s obzirom na rod i razred. U usporedbi s učenicima koji manje piju, učenici skloniji konzumaciji alkohola rjeđe smatraju da postoje pravila ponašanja izvan kuće, da njihovi roditelji znaju gdje su i s kim se druže te misle da bi reakcije njihovih roditelja na opijanje bile blaže. Konzumacija alkohola nije se pokazala povezanom sa zadovoljstvom odnosa s roditeljima. Rod, dob, percepcija nadzora i očekivane roditeljske reakcije na opijanje predviđaju 33,7% varijabiliteta konzumacije alkohola u životu i 22,3% varijabiliteta konzumacije u posljednjih mjesec dana. Dob, rod, percepcija roditeljskog nadzora, očekivane reakcije roditelja na opijanje i učestalost konzumacije alkohola u posljednjih mjesec dana predviđaju zajedno 40,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u životu i 24,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u posljednjih mjesec dana.