{"title":"ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM PORODICA NESTALIH OSOBA U BOSNI I HERCEGOVINI","authors":"J. Petrović, Olivera Grbić, Marko Ružičić","doi":"10.7251/zcmz0121303p","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informacije o sudbini svojih 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019). Zbog nestanka članova porodice, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom porodica nestalih, koje se definiše kao kognitivna komponenta subjektivne dobrobiti (Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016). Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na njihova sociodemografska obilježja. Metoda ispitivanja pomoću upitnika primijenjena je na uzorku od 200 predstavnika porodica nestalih, proporcionalno zastupljenih iz oba entiteta BiH i Brčko Distrikta. Prvi dio upitnika sastojao se od pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika (pol, dob, nacionalna pripadnost, stepen obrazovanja, stambeni uslovi i finansijske prilike). Drugi dio upitnika čini Skala zadovoljstva životom (Satisfaction With Life Scale, Pavot i Diener, 1993). Ona se sastoji od pet tvrdnji koje opisuju različite aspekte zadovoljstva životom za koje su ispitanici iskazali stepen slaganja na skali od 1 do 7. Dodatne informacije prikupljene su metodom fokus grupnog intervjua sa članovima udruženja porodica nestalih osoba. Rezultati istraživanja potvrdili su da članovi porodica nestalih osoba u BiH percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom. Trauma neizvjesnog gubitka i višegodišnje bezuspješno traganja za bližnjima stvara osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti. Uz brigu za obezbjeđenje materijalnih uslova života, prioritet je bio odgoj i vaspitanje djece. Za unapređenje zadovoljstva životom porodica nestalih preporučuje se mrežni socijalni rad.","PeriodicalId":211002,"journal":{"name":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","volume":"142 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-10-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"DRUŠTVENE DEVIJACIJE","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.7251/zcmz0121303p","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 1
摘要
U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informace o sudbini své 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019)。Zbog nestanka člova porodica, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava.在这个问题上,我们的研究结果是,对 "被动式门窗 "的定义是一种认知成分(Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016)。 Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na ich sociodemografska obilježja.调查问卷的第一部分为 200 份调查问卷,按比例分配给波黑和布尔奇科地区的实体。问卷的第一部分包括受访者的社会人口特征问题(性别、年龄、国籍、教育水平、就业和经济状况)。 问卷的第二部分称为 "生活满意度量表"(Pavot 和 Diener,1993 年)。调查问卷的第二部分称为 "生活满意度量表"(Pavot 和 Diener,1993 年)。研究结果表明,从波黑的角度来看,"无法避免的创伤 "是一个非常重要的因素。无法避免的损失所造成的创伤和对亲人更高水平的无痛丧亲之痛是无助和绝望的根源。为了照顾生活的物质利益,孩子的生命是优先考虑的问题。建议建立网络化的社会秩序,以确保未婚母亲对生活的满意度。
ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM PORODICA NESTALIH OSOBA U BOSNI I HERCEGOVINI
U Bosni i Hercegovini još uvijek 6.126 porodica čeka informacije o sudbini svojih 6.586 članova, koji su nestali tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine (MKCK, 2019). Zbog nestanka članova porodice, mnoge žene su preuzele ulogu nosilaca domaćinstava. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zadovoljstva životom porodica nestalih, koje se definiše kao kognitivna komponenta subjektivne dobrobiti (Sousa i Lyubomirsky, 2001, prema Kovčo Vukadin, Novak i Križan, 2016). Polazna hipoteza je da članovi porodica nestalih percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom, bez obzira na njihova sociodemografska obilježja. Metoda ispitivanja pomoću upitnika primijenjena je na uzorku od 200 predstavnika porodica nestalih, proporcionalno zastupljenih iz oba entiteta BiH i Brčko Distrikta. Prvi dio upitnika sastojao se od pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika (pol, dob, nacionalna pripadnost, stepen obrazovanja, stambeni uslovi i finansijske prilike). Drugi dio upitnika čini Skala zadovoljstva životom (Satisfaction With Life Scale, Pavot i Diener, 1993). Ona se sastoji od pet tvrdnji koje opisuju različite aspekte zadovoljstva životom za koje su ispitanici iskazali stepen slaganja na skali od 1 do 7. Dodatne informacije prikupljene su metodom fokus grupnog intervjua sa članovima udruženja porodica nestalih osoba. Rezultati istraživanja potvrdili su da članovi porodica nestalih osoba u BiH percipiraju nizak nivo zadovoljstva životom. Trauma neizvjesnog gubitka i višegodišnje bezuspješno traganja za bližnjima stvara osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti. Uz brigu za obezbjeđenje materijalnih uslova života, prioritet je bio odgoj i vaspitanje djece. Za unapređenje zadovoljstva životom porodica nestalih preporučuje se mrežni socijalni rad.