Tomislav Senčić, Bruno Bojković, Tomislav Mrakovčić
{"title":"Simulacija potrošnje goriva i emisija automobila s različitim pogonom","authors":"Tomislav Senčić, Bruno Bojković, Tomislav Mrakovčić","doi":"10.36978/cte.6.1.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Potrošnja goriva i emisije štetnih plinova imaju vrlo veliki utjecaj na okoliš, a ovise o vrsti pogona vozila, konfiguraciji terena, opterećenju vozila te brzini gibanja vozila. U ovom radu provedena je simulacija potrošnje goriva i emisija štetnih tvari pomoću računalne aplikacije Advisor za automobil na određenoj dionici. Pomoću tvornički ugrađenih senzora i upravljačke jedinice motora automobila te putem OBD2 priključka, izmjerena je trenutna brzina i potrošnja goriva automobila s dizelskim motorom na dinamičnoj gradskoj dionici. Zatim su izrađeni simulacijski modeli automobila s dizelskim, benzinskim i hibridnim pogonom. Izmjereni profil brzine stvarnog automobila upotrijebljen je kao ulazni podatak u simulacijama za automobile s različitim pogonima. Usporedba rezultata dobivenih simulacijom i vrijednosti dobivenih mjerenjem na stvarnom automobilu s dizelskim pogonom poslužila je za validaciju simulacijskog modela. Pomoću računalne aplikacije Advisor izračunate su potrošnje goriva, emisije ugljikovog dioksida, neizgorenih ugljikovodika, ugljikovog monoksida te dušikovih oksida. Dobiveni rezultati su očekivani, iako su zbog dinamičnosti dionice razlike između pojedinih izvedbi pogona naglašenije nego što to sugeriraju podaci deklarirani od strane proizvođača. Najveću potrošnju goriva i najvišu emisiju štetnih tvari ima automobil s benzinskim pogonom, a najmanju automobil s hibridnim pogonom. Vrlo velik utjecaj na emisije izračunate pomoću simulacijskog modela ima činjenica da katalizator trostrukog djelovanja ugrađen u automobil s benzinskim i hibridnim pogonom postaje djelotvoran tek nakon nekog vremena od hladnog starta, odnosno nakon što se postigne odgovarajuća radna temperatura motora.","PeriodicalId":32796,"journal":{"name":"Politehnika","volume":"61 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-06-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politehnika","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.36978/cte.6.1.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Potrošnja goriva i emisije štetnih plinova imaju vrlo veliki utjecaj na okoliš, a ovise o vrsti pogona vozila, konfiguraciji terena, opterećenju vozila te brzini gibanja vozila. U ovom radu provedena je simulacija potrošnje goriva i emisija štetnih tvari pomoću računalne aplikacije Advisor za automobil na određenoj dionici. Pomoću tvornički ugrađenih senzora i upravljačke jedinice motora automobila te putem OBD2 priključka, izmjerena je trenutna brzina i potrošnja goriva automobila s dizelskim motorom na dinamičnoj gradskoj dionici. Zatim su izrađeni simulacijski modeli automobila s dizelskim, benzinskim i hibridnim pogonom. Izmjereni profil brzine stvarnog automobila upotrijebljen je kao ulazni podatak u simulacijama za automobile s različitim pogonima. Usporedba rezultata dobivenih simulacijom i vrijednosti dobivenih mjerenjem na stvarnom automobilu s dizelskim pogonom poslužila je za validaciju simulacijskog modela. Pomoću računalne aplikacije Advisor izračunate su potrošnje goriva, emisije ugljikovog dioksida, neizgorenih ugljikovodika, ugljikovog monoksida te dušikovih oksida. Dobiveni rezultati su očekivani, iako su zbog dinamičnosti dionice razlike između pojedinih izvedbi pogona naglašenije nego što to sugeriraju podaci deklarirani od strane proizvođača. Najveću potrošnju goriva i najvišu emisiju štetnih tvari ima automobil s benzinskim pogonom, a najmanju automobil s hibridnim pogonom. Vrlo velik utjecaj na emisije izračunate pomoću simulacijskog modela ima činjenica da katalizator trostrukog djelovanja ugrađen u automobil s benzinskim i hibridnim pogonom postaje djelotvoran tek nakon nekog vremena od hladnog starta, odnosno nakon što se postigne odgovarajuća radna temperatura motora.