Podjela i nazivlje zavisnosloženih rečenica u novijim hrvatskim gramatikama

Abstract

Ovaj je rad potaknut problemima s kojima se susrećemo pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u sklopu projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik i studijom Ive Pranjkovića Vrste zavisnosloženih rečenica te se nalazi na tragu te studije, ali se u njemu promišljanju podjela zavisnosloženih rečenica dodaje, te u prvi plan ističe, i terminološki aspekt. U radu se posebno analiziraju ovi problemi u nazivlju zavisnosloženih rečenica: sastavljeno/nesastavljeno pisanje nekih naziva; uporaba domaćega i internacionalnoga nazivlja; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake glavne surečenice: priložne/adverbne/adverbijalne rečenice; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake načina kojom se izriče usporedba: poredbene/usporedne/usporedbene rečenice te odnos tih rečenica prema načinskim rečenicama; nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake pogodbe glavne surečenice: pogodbene/uvjetne/kondicionalne rečenice; nazivi apozicijska/apozitivna rečenica te odnos tih rečenica prema atributnim rečenicama. Analiziraju se i različite definicije naziva odnosna/relativna rečenica, objasnidbena rečenica i dopunska rečenica. Cilj je ovoga rada predlaganje podjele zavisnosloženih rečenica u okviru tradicionalne gramatike, u prvome redu u školskim gramatikama i udžbenicima, razrješavanje nekih terminoloških dvojba te poticanje na daljnje promišljanje podjele i nazivlja zavisnosloženih rečenica.