{"title":"Uvid u kibernetičku sigurnost i obranu","authors":"Davor Galinec","doi":"10.36978/cte.6.2.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Planiranje kibernetičke sigurnosti unutar složenog sustava i primjena njezinih načela i postupaka ima cilj (eng. end) postići otpornost sustava u kibernetičkom prostoru tj. kibernetičku otpornost (eng. Cyber Resilience). Svrha složenoga sustava je izvršavanje misije (zadaće, poslanja) kao skupa sposobnosti i sklonosti s obzirom na unutarnje i vanjske okolnosti sustava. Za postizanje kibernetičke otpornosti potrebna su organizacijska, ljudska, materijalna (tvarna) i financijska (novčana) sredstva (eng. means) u provedbi mjera, aktivnosti i postupaka za smanjenje razine rezidualnog (preostalog) sigurnosnog rizika. To je onaj dio sigurnosnog rizika kojeg je unutar sustava nužno prihvatiti, budući da u trenutku procjene rizika, s obzirom na unutarnje i vanjske okolnosti kao prilika za razvoj sposobnosti, nije moguće postići njegovo daljnje smanjivanje. Koncepcijskim istraživanjem prikazanim u ovom radu analiziraju se načini (eng. ways) i sredstva (eng. means) za postizanje kibernetičke otpornosti u uvjetima rastućih sigurnosnih rizika današnjice. Cilj ovog istraživanja je stvaranje novoga modela kibernetičke otpornosti, koji obuhvaća kibernetičku i informacijsku sigurnost. Kontekst modela čine neprepoznati sigurnosni rizici u kibernetičkom prostoru, a za oblikovanje modela rabi se metoda koncepcijskog modeliranja. Model podrazumijeva i obuhvaća svjesnost o postojanju nepoznatih ranjivosti sustava i istodobno nepoznatih kibernetičkih ugroza (eng. Cyber Threats) i napada (eng. Cyber Attacks) kao mogućih posljedica postojanja neprepoznatih ranjivosti. Pri tome se, također, uzima u obzir činjenica kako su načini sprječavanja do tada neviđenih ugroza i napada nultog dana (eng. Zero-Day Attacks) u velikom broju poslovnih slučajeva danas nepoznati, jednako kao i načini obrane i možebitni odgovori na iste - nepoznate nepoznanice (eng. Unknown Unknowns). Za sučeljavanje s navedenim izazovima postoji potreba za stvaranjem „znanja o neznanju“ složenog sustava tj. za razvojem kibernetičkih sposobnosti i njihovom ostvarenju, temeljem načela kibernetičke sigurnosti i kibernetičke obrane.","PeriodicalId":32796,"journal":{"name":"Politehnika","volume":"160 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Politehnika","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.36978/cte.6.2.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Planiranje kibernetičke sigurnosti unutar složenog sustava i primjena njezinih načela i postupaka ima cilj (eng. end) postići otpornost sustava u kibernetičkom prostoru tj. kibernetičku otpornost (eng. Cyber Resilience). Svrha složenoga sustava je izvršavanje misije (zadaće, poslanja) kao skupa sposobnosti i sklonosti s obzirom na unutarnje i vanjske okolnosti sustava. Za postizanje kibernetičke otpornosti potrebna su organizacijska, ljudska, materijalna (tvarna) i financijska (novčana) sredstva (eng. means) u provedbi mjera, aktivnosti i postupaka za smanjenje razine rezidualnog (preostalog) sigurnosnog rizika. To je onaj dio sigurnosnog rizika kojeg je unutar sustava nužno prihvatiti, budući da u trenutku procjene rizika, s obzirom na unutarnje i vanjske okolnosti kao prilika za razvoj sposobnosti, nije moguće postići njegovo daljnje smanjivanje. Koncepcijskim istraživanjem prikazanim u ovom radu analiziraju se načini (eng. ways) i sredstva (eng. means) za postizanje kibernetičke otpornosti u uvjetima rastućih sigurnosnih rizika današnjice. Cilj ovog istraživanja je stvaranje novoga modela kibernetičke otpornosti, koji obuhvaća kibernetičku i informacijsku sigurnost. Kontekst modela čine neprepoznati sigurnosni rizici u kibernetičkom prostoru, a za oblikovanje modela rabi se metoda koncepcijskog modeliranja. Model podrazumijeva i obuhvaća svjesnost o postojanju nepoznatih ranjivosti sustava i istodobno nepoznatih kibernetičkih ugroza (eng. Cyber Threats) i napada (eng. Cyber Attacks) kao mogućih posljedica postojanja neprepoznatih ranjivosti. Pri tome se, također, uzima u obzir činjenica kako su načini sprječavanja do tada neviđenih ugroza i napada nultog dana (eng. Zero-Day Attacks) u velikom broju poslovnih slučajeva danas nepoznati, jednako kao i načini obrane i možebitni odgovori na iste - nepoznate nepoznanice (eng. Unknown Unknowns). Za sučeljavanje s navedenim izazovima postoji potreba za stvaranjem „znanja o neznanju“ složenog sustava tj. za razvojem kibernetičkih sposobnosti i njihovom ostvarenju, temeljem načela kibernetičke sigurnosti i kibernetičke obrane.