{"title":"SOCIJALNA POLITIKA I KRIZA – ODGOVOR REPUBLIKE SRBIJE NA PANDEMIJU COVID-19","authors":"Suzana Mihajlović Babić, Nataša Milošević","doi":"10.22182/sp.12022.4","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Od decembra 2019. godine pandemija COVID-19 je značajno promenila socijalne i ekonomske okolnosti u svim državama sveta, te su nakon svetske ekonomske i migrantske krize nacionalne države ponovo suočene sa izazovom prilagođavanja socijalnih politika. Sa druge strane, postmodernističke ideje, i iz njih proizašli novi socijalni rizici u proteklih nekoliko decenija, uveliko su oslabile poziciju nacionalnih država kao glavnih nosilaca socijalne politike i uslovile sužavanje njenih programa na one koji omogućavaju efikasno uključivanje u tržište rada.\nZasnovano na ideacionom i institucionalnom pristupu, u ovom radu se analizira upravljanje krizom putem institucionalnog prilagođavanja socijalne politike: prilagođavanja sprovođenja uspostavljenih prava i usluga u vremenima krize i kreiranja novih mera političke intervencije u oblasti socijalne politike koje predstavljaju direktan odgovor na krizu. U kontekstu pandemije COVID-19 i u nacionalnim okvirima Republike Srbije, razmatra se postavljeno istraživačko pitanje: u kojim oblastima socijalne politike, na koji način i sa kojim ciljevima je javni sektor organizovano pružio institucionalni odgovor na krizom narušeno socijalno blagostanje tokom 2020. godine? Rezultati analize pokazuju da su političke intervencije odgovora na krizu bile dominantno fokusirane na oblast ekonomske politike, uz subvencionisanje zarada kao intervenciju na tržištu rada u oblasti socijalne politike. Targetirane mere podrške ranjivim društvenim grupama su izostale, dok je prevladao univerzalistički pristup podršci celokupnoj populaciji u okolnostima krizom narušenog socijalnog blagostanja tokom pandemije COVID-19.","PeriodicalId":34414,"journal":{"name":"Revija za socijalna politika","volume":"21 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-07-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za socijalna politika","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22182/sp.12022.4","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Od decembra 2019. godine pandemija COVID-19 je značajno promenila socijalne i ekonomske okolnosti u svim državama sveta, te su nakon svetske ekonomske i migrantske krize nacionalne države ponovo suočene sa izazovom prilagođavanja socijalnih politika. Sa druge strane, postmodernističke ideje, i iz njih proizašli novi socijalni rizici u proteklih nekoliko decenija, uveliko su oslabile poziciju nacionalnih država kao glavnih nosilaca socijalne politike i uslovile sužavanje njenih programa na one koji omogućavaju efikasno uključivanje u tržište rada.
Zasnovano na ideacionom i institucionalnom pristupu, u ovom radu se analizira upravljanje krizom putem institucionalnog prilagođavanja socijalne politike: prilagođavanja sprovođenja uspostavljenih prava i usluga u vremenima krize i kreiranja novih mera političke intervencije u oblasti socijalne politike koje predstavljaju direktan odgovor na krizu. U kontekstu pandemije COVID-19 i u nacionalnim okvirima Republike Srbije, razmatra se postavljeno istraživačko pitanje: u kojim oblastima socijalne politike, na koji način i sa kojim ciljevima je javni sektor organizovano pružio institucionalni odgovor na krizom narušeno socijalno blagostanje tokom 2020. godine? Rezultati analize pokazuju da su političke intervencije odgovora na krizu bile dominantno fokusirane na oblast ekonomske politike, uz subvencionisanje zarada kao intervenciju na tržištu rada u oblasti socijalne politike. Targetirane mere podrške ranjivim društvenim grupama su izostale, dok je prevladao univerzalistički pristup podršci celokupnoj populaciji u okolnostima krizom narušenog socijalnog blagostanja tokom pandemije COVID-19.