Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse

IF 0.1 0 LANGUAGE & LINGUISTICS
Rasprave Pub Date : 2019-12-13 DOI:10.31724/rihjj.45.2.10
Tanja Gradečak, Barbara Kružić, Alma Vančura
{"title":"Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse","authors":"Tanja Gradečak, Barbara Kružić, Alma Vančura","doi":"10.31724/rihjj.45.2.10","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Analizom mnogih retoričkih\nsredstava može se utvrditi kako je njihova učinkovitost utemeljena na suglasju\nviše jezičnih razina, od fonološke do sintaktičke i da se upravo u njihovoj\nkonstrukcijskoj simboličkoj strukturi, u smislu Langackera (1987), koja\npovezuje fonološku i značenjsku razinu može naći razlog njihovoj univerzalnosti\ni uporabnoj vrijednosti otpornoj na protok vremena. Jedna od retoričkih figura\nkoja se analizom političkog i javnog diskursa općenito pojavila kao vrlo uspješna\nu svojoj retoričkoj funkciji uvjeravanja jest i apofaza ili pretericija (Škarić\n2008) jer u formi negacije sadržaja zapravo privlači pozornost slušatelja i\nstvara koncept koji se, na prvi pogled, želi negirati. Apofastičke se strukture\nnajčešće rabe u svrhu difamacije ili neizravne pohvale osoba ili pojava i\noslanjaju se na izazivanje zanimanja slušatelja stvaranjem određenih očekivanja\nna temelju naočigled negiranog sadržaja.\nKorpusna analiza tipičnih apofastičkih\nkonstrukcija u hrvatskom jeziku na primjerima iz političkog i medijskog\ndiskursa u korpusu hrWaC pokazala je da se npr. zavisne objektne rečenice nakon\nglagola govorenja vrlo često rabe kao metoda uvođenja određenog pojma ili sadržaja\nkoji se, površinski gledano, želi negirati suprotnim ili isključnim rečenicama.\nTako se pretragom korpusa na slučajnom odabiru 100 rečenica s konstrukcijom Ne želim reći da…, ali/nego/no… utvrdilo da je čak 26 % primjera imalo tipičnu apofastičku\nfunkciju uvođenja određenih tvrdnji zaobilaznim putem, tj. njihovom negacijom: Pritom ne želim reći da ona laže, nego samo to da imamo isključivo\nnjezinu stranu priče. Polazeći od\nkonstrukcijske naravi jezičnih izraza, u radu ćemo detaljno analizirati tipičnu\nsintaktičku strukturu apofastičkih konstrukcija s fokusom na pretericijske\nprimjere i ulogu složenih rečenica u stvaranju željenih retoričkih i\nkognitivnih učinaka.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"101 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2019-12-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Rasprave","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0

Abstract

Analizom mnogih retoričkih sredstava može se utvrditi kako je njihova učinkovitost utemeljena na suglasju više jezičnih razina, od fonološke do sintaktičke i da se upravo u njihovoj konstrukcijskoj simboličkoj strukturi, u smislu Langackera (1987), koja povezuje fonološku i značenjsku razinu može naći razlog njihovoj univerzalnosti i uporabnoj vrijednosti otpornoj na protok vremena. Jedna od retoričkih figura koja se analizom političkog i javnog diskursa općenito pojavila kao vrlo uspješna u svojoj retoričkoj funkciji uvjeravanja jest i apofaza ili pretericija (Škarić 2008) jer u formi negacije sadržaja zapravo privlači pozornost slušatelja i stvara koncept koji se, na prvi pogled, želi negirati. Apofastičke se strukture najčešće rabe u svrhu difamacije ili neizravne pohvale osoba ili pojava i oslanjaju se na izazivanje zanimanja slušatelja stvaranjem određenih očekivanja na temelju naočigled negiranog sadržaja. Korpusna analiza tipičnih apofastičkih konstrukcija u hrvatskom jeziku na primjerima iz političkog i medijskog diskursa u korpusu hrWaC pokazala je da se npr. zavisne objektne rečenice nakon glagola govorenja vrlo često rabe kao metoda uvođenja određenog pojma ili sadržaja koji se, površinski gledano, želi negirati suprotnim ili isključnim rečenicama. Tako se pretragom korpusa na slučajnom odabiru 100 rečenica s konstrukcijom Ne želim reći da…, ali/nego/no… utvrdilo da je čak 26 % primjera imalo tipičnu apofastičku funkciju uvođenja određenih tvrdnji zaobilaznim putem, tj. njihovom negacijom: Pritom ne želim reći da ona laže, nego samo to da imamo isključivo njezinu stranu priče. Polazeći od konstrukcijske naravi jezičnih izraza, u radu ćemo detaljno analizirati tipičnu sintaktičku strukturu apofastičkih konstrukcija s fokusom na pretericijske primjere i ulogu složenih rečenica u stvaranju željenih retoričkih i kognitivnih učinaka.
求助全文
约1分钟内获得全文 求助全文
来源期刊
Rasprave
Rasprave LANGUAGE & LINGUISTICS-
CiteScore
0.70
自引率
50.00%
发文量
29
审稿时长
16 weeks
×
引用
GB/T 7714-2015
复制
MLA
复制
APA
复制
导出至
BibTeX EndNote RefMan NoteFirst NoteExpress
×
提示
您的信息不完整,为了账户安全,请先补充。
现在去补充
×
提示
您因"违规操作"
具体请查看互助需知
我知道了
×
提示
确定
请完成安全验证×
copy
已复制链接
快去分享给好友吧!
我知道了
右上角分享
点击右上角分享
0
联系我们:info@booksci.cn Book学术提供免费学术资源搜索服务,方便国内外学者检索中英文文献。致力于提供最便捷和优质的服务体验。 Copyright © 2023 布克学术 All rights reserved.
京ICP备2023020795号-1
ghs 京公网安备 11010802042870号
Book学术文献互助
Book学术文献互助群
群 号:481959085
Book学术官方微信