{"title":"IZAZOVI I POTEŠKOĆE U RADU SA DECOM U OBLASTIMA MENTALNOG ZDRAVLJA ZA VREME PANDEMIJE","authors":"Nataša Ljubomirović, J. Bogdanović","doi":"10.22182/sp.32021.2","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Mentalno zdravlje dece i mladih je često veoma ugroženo. Pandemija Korona virusa 2019 (COVID-19) dovela je do velikih promena poput ograničenja kretanja, zabrane putovanja i sprovođenja striktinih preventivnih mera (izolacija, socijalno distanciranje, nošenje zaštitne opreme). Sve navedeno dovodi do značajnih promena u životima dece, mladih i njihovih porodica. Ustanovljeno je da 2,2 milijarde dece i adolescenata sa problemima mentalnog zdravlja predstavljaju blizu jedne trećine populacije u svetu. Traumatsko iskustvo ostavlja traga na pojedinca, ali je traumatsko iskustvo za svakoga individualno. Što za jednu osobu predstavlja traumatsko iskustvo za drugu to ne mora biti. Dakle, ono je individualno i definiše se kao subjektivni doživljaj objektivne stvarnosti. Cilj ovog rada je da pokaže rad psihijatra sa decom u vreme iznenadne krize koja je prouzrokovana pandemijom COVID-19. Metod rada: Ilustrativni prikazi pacijenata koji su se javljali u Institutu za mentalno zdravlje tokom pandemije. Zaključak: U kriznim i konfliktnim situacijama postoji verovatnoća da će biti neophodno da se organizuju preventivni i interventni programi istovremeno. Deci je potrebna pomoć kako bi se ublažile akutne posledice krizne situacije, a preventivni programi su potrebni da spreče dodatne prateće posledice kao što je slabija briga i nega dece, usled zauzetosti roditelja poslom, stariijim članom porodice, obolelim članom i sl. Roditelje treba podsticati da se podučavaju o načinima na koji se deca mogu zaštiti od nepovoljnih uticaja.","PeriodicalId":34414,"journal":{"name":"Revija za socijalna politika","volume":"2006 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-03-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za socijalna politika","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22182/sp.32021.2","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Mentalno zdravlje dece i mladih je često veoma ugroženo. Pandemija Korona virusa 2019 (COVID-19) dovela je do velikih promena poput ograničenja kretanja, zabrane putovanja i sprovođenja striktinih preventivnih mera (izolacija, socijalno distanciranje, nošenje zaštitne opreme). Sve navedeno dovodi do značajnih promena u životima dece, mladih i njihovih porodica. Ustanovljeno je da 2,2 milijarde dece i adolescenata sa problemima mentalnog zdravlja predstavljaju blizu jedne trećine populacije u svetu. Traumatsko iskustvo ostavlja traga na pojedinca, ali je traumatsko iskustvo za svakoga individualno. Što za jednu osobu predstavlja traumatsko iskustvo za drugu to ne mora biti. Dakle, ono je individualno i definiše se kao subjektivni doživljaj objektivne stvarnosti. Cilj ovog rada je da pokaže rad psihijatra sa decom u vreme iznenadne krize koja je prouzrokovana pandemijom COVID-19. Metod rada: Ilustrativni prikazi pacijenata koji su se javljali u Institutu za mentalno zdravlje tokom pandemije. Zaključak: U kriznim i konfliktnim situacijama postoji verovatnoća da će biti neophodno da se organizuju preventivni i interventni programi istovremeno. Deci je potrebna pomoć kako bi se ublažile akutne posledice krizne situacije, a preventivni programi su potrebni da spreče dodatne prateće posledice kao što je slabija briga i nega dece, usled zauzetosti roditelja poslom, stariijim članom porodice, obolelim članom i sl. Roditelje treba podsticati da se podučavaju o načinima na koji se deca mogu zaštiti od nepovoljnih uticaja.