{"title":"Muško i žensko u hrvatskome jeziku i leksikografiji","authors":"M. Mihaljević","doi":"10.31724/rihjj.47.2.14","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa (hrWaC, Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu. U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Rasprave","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.14","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LANGUAGE & LINGUISTICS","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa (hrWaC, Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu. U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.