{"title":"Višegeneracijske obitelji i iskustva krize: komparativna analiza generacijskog romana Ivane Šojat i Jagode Marinić","authors":"Marijana Jeleč, Marijana Mandić, Ana Pavlović","doi":"10.29162/anafora.v9i2.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"U radu se polazi od Škrebove koncepcije književnosti kao neodvojive od društvenog i povijesnog konteksta. Na tom antropološkom temelju analizira se fenomen krize sa žarištem u sustavu obitelji sadržane u romanu Unterstadt Ivane Šojat i romanu Restoran Dalmacija Jagode Marinić. Tako se komparativnom analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Takva namjera zahtijeva usporedbu i analizu veza sa širim društvenim i povijesnim kontekstom. Komparativnom se analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Ispomažući se teorijskim odrednicama dosadašnjih istraživanja o krizi, obitelji i arhiviranju sjećanja, u radu se proučavaju i uspoređuju uzroci i pokazatelji krize u obitelji, kao i reakcije na nju, i na taj način kontekstualizira književnost. Takva namjera zahtijeva analizu koja prelazi granicu klasične strukturalističke analize i širi obzor književnog djela, pa će se u postupku istraživanja koristiti postklasična ili nova naratologija koja je osim na zatvoreni svijet romana orijentirana i na kontekst. Iz tog je razloga pristup analizi u određenoj mjeri zamišljen interdisciplinarno jer proučavanje krize, generacije i sjećanja u književnim djelima zahtijeva sociološki i kulturološki kao i književno-povijesni pristup u smislu sveukupna razumijevanja i tumačenja romana u širem kontekstu. Dosadašnja istraživanja ovih romana nisu bila usmjerena na raspravu o iskustvu krize i kontekstualnoj uvjetovanost u okvirima sustava obitelji. Rad daje nove perspektive o kontekstualnom karakteru krize obitelji u suvremenoj književnosti, o neposrednom relacioniranju obitelji s ostalim društvenim pojavama, te nove perspektive u istraživanju suvremenog generacijskog romana kao hibridnog žanrovskog oblika.","PeriodicalId":40415,"journal":{"name":"Anafora","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Anafora","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.29162/anafora.v9i2.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"LITERATURE","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
U radu se polazi od Škrebove koncepcije književnosti kao neodvojive od društvenog i povijesnog konteksta. Na tom antropološkom temelju analizira se fenomen krize sa žarištem u sustavu obitelji sadržane u romanu Unterstadt Ivane Šojat i romanu Restoran Dalmacija Jagode Marinić. Tako se komparativnom analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Takva namjera zahtijeva usporedbu i analizu veza sa širim društvenim i povijesnim kontekstom. Komparativnom se analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Ispomažući se teorijskim odrednicama dosadašnjih istraživanja o krizi, obitelji i arhiviranju sjećanja, u radu se proučavaju i uspoređuju uzroci i pokazatelji krize u obitelji, kao i reakcije na nju, i na taj način kontekstualizira književnost. Takva namjera zahtijeva analizu koja prelazi granicu klasične strukturalističke analize i širi obzor književnog djela, pa će se u postupku istraživanja koristiti postklasična ili nova naratologija koja je osim na zatvoreni svijet romana orijentirana i na kontekst. Iz tog je razloga pristup analizi u određenoj mjeri zamišljen interdisciplinarno jer proučavanje krize, generacije i sjećanja u književnim djelima zahtijeva sociološki i kulturološki kao i književno-povijesni pristup u smislu sveukupna razumijevanja i tumačenja romana u širem kontekstu. Dosadašnja istraživanja ovih romana nisu bila usmjerena na raspravu o iskustvu krize i kontekstualnoj uvjetovanost u okvirima sustava obitelji. Rad daje nove perspektive o kontekstualnom karakteru krize obitelji u suvremenoj književnosti, o neposrednom relacioniranju obitelji s ostalim društvenim pojavama, te nove perspektive u istraživanju suvremenog generacijskog romana kao hibridnog žanrovskog oblika.
文学的概念来源于“螺丝钉”概念,与社会历史语境不同。在人类学的基础上,小说《Unterstadt Ivan Shiot》和小说《Dalmacia Jagode Marinic Restaurant》分析了家庭系统中的火灾危机现象。因此,除了对题材、构图和类型选择小说的研究之外,比较分析的方法是探索文学在当代语境中危机处境的辩论方式。这将需要将这种关系与更广泛的社会和历史背景进行比较和分析。除了研究题材、构图和类型选择的小说外,一种比较分析的方法是探索文学在当代语境中危机处境的辩论方式。通过帮助最近危机研究的理论部门、家庭和记忆档案,研究和比较家庭危机的原因和指标,以及对危机的反应,从而将文献置于情境中。这一目的需要一种跨越古典结构分析界限并扩展本书作品观点的分析,因此研究过程将是一种起源于封闭小说世界和封闭小说背景下的后古典或新叙事学。因此,分析方法被设计为跨学科的,因为对书籍中的危机、世代和记忆的研究需要在广泛的背景下对小说进行全面理解和解释,从而获得社会、文化和文学的机会。Dosadašnja istraživanja ovih romana nisu bila usmjerena na raspravu o iskustvu krize i kontekstualnoj uvjetovanost u okvirima sustava obitelji。这部作品为现代文学中的家庭危机背景、家庭与其他社会现象的直接关系提供了新的视角,并为探索作为一种混合类型的现代小说提供了新视角。