Karakter ležišta i svojstva močvarne željezne rude na položaju Kalinovac – Hrastova greda

IF 0.3 0 ARCHAEOLOGY

Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu Pub Date : 2022-01-01 DOI:10.33254/piaz.39.2.5

Tena Karavidović, Tomislav Brenko

{"title":"Karakter ležišta i svojstva\nmočvarne željezne rude na položaju Kalinovac – Hrastova greda","authors":"Tena Karavidović, Tomislav Brenko","doi":"10.33254/piaz.39.2.5","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Temeljna sirovina za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine bila je močvarna željezna ruda. Analiza rudnih ležišta i svojstava ruda može doprinjeti razumijevanju prirodnih mehanizama koji uvjetuju način eksploatacije i uporabu ruda u prošlosti. Međutim, ubikacija ležišta je izazovna zbog mogućnosti degradacije, potpunoga iskorištavanja te inhibicije obnove ili razvoja ležišta, prvenstveno uzrokovanih ljudskom aktivnošću i utjecajem na okoliš. U suvremenome krajoliku Podravine najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino, djelomično razoreno ležište, ustanovljeno je na položaju Kalinovac – Hrastova greda 1 – 3. Na osnovi njegove analize izveden je model mehanizma formiranja, fizionomije i položaja ležišta u Podravini te je povedena rasprava o metodama eksploatacije kao i potencijanim prostorima pojave ležišta u odnosu na položaje arheoloških lokaliteta s tragovima proizvodnje željeza. U svrhu analize tehnološke iskoristivosti ruda sličnih svojstava iz arheološkoga konteksta, provedeno je eksperimentalno taljenje kalinovačke rude. Na osnovi rezultata objašnjavaju se čimbenici koji su mogli onemogućiti proizvodnju spužvastoga željeza. Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti, preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima, prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnih željeznih ruda i karakterom ležišta. Pri analizi se koriste podaci dobiveni površinskim terenskim pregledom, geoarheološkim sondiranjem, geoprostornim analizama, eksperimentalnim testiranjem i mineraloškim (XRD) te kemijskim analizama (ICP – AES) uzoraka razvojnih faza rude i zgure dobivene kroz postupak eksperimentalnoga taljenja.","PeriodicalId":42125,"journal":{"name":"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu","volume":"276 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.33254/piaz.39.2.5","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"0","JCRName":"ARCHAEOLOGY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Temeljna sirovina za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine bila je močvarna željezna ruda. Analiza rudnih ležišta i svojstava ruda može doprinjeti razumijevanju prirodnih mehanizama koji uvjetuju način eksploatacije i uporabu ruda u prošlosti. Međutim, ubikacija ležišta je izazovna zbog mogućnosti degradacije, potpunoga iskorištavanja te inhibicije obnove ili razvoja ležišta, prvenstveno uzrokovanih ljudskom aktivnošću i utjecajem na okoliš. U suvremenome krajoliku Podravine najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino, djelomično razoreno ležište, ustanovljeno je na položaju Kalinovac – Hrastova greda 1 – 3. Na osnovi njegove analize izveden je model mehanizma formiranja, fizionomije i položaja ležišta u Podravini te je povedena rasprava o metodama eksploatacije kao i potencijanim prostorima pojave ležišta u odnosu na položaje arheoloških lokaliteta s tragovima proizvodnje željeza. U svrhu analize tehnološke iskoristivosti ruda sličnih svojstava iz arheološkoga konteksta, provedeno je eksperimentalno taljenje kalinovačke rude. Na osnovi rezultata objašnjavaju se čimbenici koji su mogli onemogućiti proizvodnju spužvastoga željeza. Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti, preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima, prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnih željeznih ruda i karakterom ležišta. Pri analizi se koriste podaci dobiveni površinskim terenskim pregledom, geoarheološkim sondiranjem, geoprostornim analizama, eksperimentalnim testiranjem i mineraloškim (XRD) te kemijskim analizama (ICP – AES) uzoraka razvojnih faza rude i zgure dobivene kroz postupak eksperimentalnoga taljenja.

查看原文本刊更多论文

Kalinovac-草草性格

波德峡谷地区在中世纪晚期和中世纪早期生产铁的基本原料是湿铁。对地雷和地雷特性的分析可能有助于理解过去开采和使用地雷的自然机制。然而，由于主要由人类活动和环境影响引起的碱基的降解、充分利用和抑制恢复或开发的可能性，杀死碱基是困难的。Podgough najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino，djelomično razreno ležište，ustanovljeno je na položaju Kalinovac–Hrastova greda 1-3。在他的分析基础上，对地下室的形成、生理和定位机制进行了建模，并讨论了具有铁生产痕迹的考古遗址的开发方法以及与定位相关的潜在依据。为了从考古学的角度分析具有相似特征的矿山的技术开发，进行了铜矿山的试点。在此基础上，对影响化肥生产的因素进行了解释。Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti，preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima，prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnihželjeznih ruda i karakterom ležišta。分析应使用通过试验加载过程获得的舵和建筑物开发阶段的地表实地调查、地质探测、地理空间分析、实验测试以及矿物（XRD）和化学分析（ICP-AES）获得的数据。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Prilozi Instituta za Arheologiju u Zagrebu ARCHAEOLOGY-

CiteScore

0.40

自引率

0.00%

发文量