Facebook i Google kao empirijska osnova za razvoj metode digitalnog praćenja vanjskih migracija hrvatskih građana

Abstract

Rad istražuje vanjske migracije hrvatskih građana koristeći inovativni pristup digitalne demografije, odnosno analizu uporabnih vrijednosti podataka koji se mogu dobiti analitičkim aplikacijama Google Trends (GT) i Facebook (FB) API u svrhu migracijskih istraživanja. Cilj rad je promoviranje posrednih izvora podataka kao korisne nadopune „klasičnim“ izvorima podataka u demografskim istraživanjima općenito i u migracijskim istraživanjima specifično, a u svjetlu činjenice da službena hrvatska demografska statistika u mnogobrojnim slučajevima ne omogućava stvarne procjene, što se pogotovo odnosi na recentno iseljavanje. Metoda je od koristi i za ekonomska istraživanja jer su demografski i gospodarski razvoj u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. U radu se na primjeru vanjskih migracija hrvatskih građana u Njemačku, Austriju, Švedsku i Irsku prikazuje uporabna vrijednost ovih podataka uz otvaranje rasprave o prednostima i nedostacima istraživačkog pristupa koji se zasniva na ovakvom tipu podataka. Time nastojimo postaviti empirijsku osnovu za razvoj modela digitalnog praćenja migracija hrvatskih građana, koji bi istom osnovom mogao biti upotrijebljen i za šira istraživanja migracija na području Jugoistočne Europe. Rad daje i nove znanstvene spoznaje u području digitalne demografije jer pokazuje novi pristup obrade ovakvog tipa podataka kao i uvide vezane za stavove, namjere i motive migracije hrvatskih građana kao i njihove integracije u pridošlo društvo. Ovo je prva studija ovakvog tipa u Jugoistočnoj Europi, ali i prva koja kombinira izvore dvaju baza podataka Facebooka i Google Trendsa kako bi nadopunila nedostatke koje svaka od ovih baza ima. Unatoč brojnim prednostima ovakvog pristupa razmatramo i specifičnosti i ograničenja sustava ovakvih podataka i upozoravamo u kojim slučajevima može doći do ugroze valjanosti interpretacija i zaključaka. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji pozitivna korelacija između rasta pretraživanja određenih pojmova na hrvatskom jeziku u Njemačkoj („misa na hrvatskom“, „katolička misija“ i „hrvatska nastava“) i rasta registriranih useljenih hrvatskih građana u Njemačku. Studija prikazuje i novi način na koji se podaci dobiveni putem GT-a mogu standardizirati u svrhu komparacije sa službenim bazama podataka. Glavna prednost ovog pristupa je pravovremeno identificiranje vanjskih migracija, čime se uvidi u migracijske trendove dobivaju godinu dana prije službenih podataka te se mogu koristiti za modeliranje projekcija i predviđanje daljnjih trendova.