Načini informiranja i prepoznavanje lažnih vijesti kod studenata u Hrvatskoj tijekom COVID-19 pandemije

IF 0.3 Q3 SOCIAL SCIENCES, INTERDISCIPLINARY

Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka Pub Date : 2021-05-21 DOI:10.31784/ZVR.9.1.7

Elena Krelja Kurelović, Fani Tomac, Tamara Polić

{"title":"Načini\ninformiranja i prepoznavanje lažnih vijesti kod studenata u Hrvatskoj tijekom\nCOVID-19 pandemije","authors":"Elena Krelja Kurelović, Fani Tomac, Tamara Polić","doi":"10.31784/ZVR.9.1.7","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Problemsko područje rada je informiranje i manipulacije informacijama. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i\nlažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali\ninformacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme\npandemije koronavirusa, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.","PeriodicalId":40998,"journal":{"name":"Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3000,"publicationDate":"2021-05-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"2","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31784/ZVR.9.1.7","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"SOCIAL SCIENCES, INTERDISCIPLINARY","Score":null,"Total":0}

引用次数: 2

Abstract

Problemsko područje rada je informiranje i manipulacije informacijama. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali informacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.

查看原文本刊更多论文

新冠肺炎大流行期间克罗地亚学生虚假新闻的信息和识别

工作的问题领域是信息和操作。人们把重点放在信息混乱和假新闻识别上，因为这成为了一个更大的问题，尤其是在允许它们传播病毒的数字媒体中。这部作品描述了信息混乱的类型，强调了最常见的相关新闻的虚假信息，以期公众操纵。此外，术语是由信息、恶性和信息不对称的概念决定的。Analiziraju se načiniširenja lažnih vijesti，od onih koješire ljudi–najčeše putem društvenih mreža，用于“机器人”的使用“.为了更好地识别信息障碍并对其做出适当反应，可以提供指导和工具来验证信息内容的真实性。现有研究表明，全球媒体领域存在虚假新闻是一个全球性问题，尤其是在冠状病毒大流行期间，但并非所有国家都存在同样严重的虚假新闻。据说这个国家避免假新闻。授权研究对学生信息的频率和最常见形式以及他们识别虚假新闻的能力进行了检查。学生更喜欢通过数字媒体（网络、社交网络）获取信息，而使用传统媒体的人数明显较少。他们认为，电视和广播信息以及互联网（不包括社交网络）的最可靠来源在其他地方。尽管他们相信自己在识别虚假新闻方面是成功的，但他们识别虚假新闻的能力却明显较弱。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Zbornik Veleucilista u Rijeci-Journal of the Polytechnics of Rijeka SOCIAL SCIENCES, INTERDISCIPLINARY-

自引率

25.00%

发文量