O slobodi savjesti i javnom značaju religije iz perspektive političkih teologija Carla Schmitta i Johanna Baptista Metza

Abstract

Ovaj članak razmatra odnos slobode savjesti i javnoga značaja religije, njezine važnosti po društveno–politički život. Polazeći od “stare” političke teologije Carla Schmitta i nove političke teologije Johanna Baptista Metza, kao i od Deklaracije o slobodi vjerovanja Dignitatis humanae, pitanje slobode savjesti smješta se u kontekst sustavne refleksije o odnosu vjere i svijeta. Cilj je iznijeti kako politička teologija vrjednuje slobodu savjesti ponad čisto tehničkoga rješenja odvajanja Crkve i države.