{"title":"Stupanj sigurnosti u točnost odgovora kao dodatna informacija pri psihometrijskoj analizi testa kognitivnih sposobnosti","authors":"Damir Ljubotina","doi":"10.21465/2021-sp-241-02","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Uradak u zadacima testova znanja i sposobnosti tradicionalno se vrednuje dihotomno na osnovi točnosti odgovora. U ovom radu razmatra se mogućnost uvođenja procjene stupnja sigurnosti (SS) u točnost odgovora kao dodatne informacije o uratku ispitanika u zadacima i testu. Analizirane su teorijske i konceptualne prednosti te metodološki problemi uključivanja ovih mjera u psihometrijsku analizu testnih rezultata i vrednovanje ukupnih rezultata. Teorijski okvir za uključivanje procjena stupnja sigurnosti u točnost odgovora povezan je s konceptima metakognicije te dispozicijskim mjerama samopoimanja i samoefikasnosti (Stankov i Lee, 2008). Empirijski rezultati zasnovani su na rezultatima primjene računalne verzije neverbalnog testa kognitivnih sposobnosti (Test S) na uzorku od 168 studenata. Analiza rezultata provedena je na razini testnih zadataka, intraindividualnih i interindividualnih razlika zasnovanih na ukupnim testnim rezultatima. Na razini testnih zadataka prosječan SS povezan je s indeksom lakoće zadataka, a kod zadataka s većom diskriminativnom valjanošću registrirana je veća razlika u procijenjenoj sigurnosti između točnih i netočnih odgovora. Provedenom regresijskom analizom objašnjeno je 69,1% varijance prosječnog SS u točnost svih odgovora, pri čemu su najbolji prediktori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj točnih odgovora. Latentna struktura matrice zasnovane na procjenama SS upućuje na dominaciju jednog generalnog faktora te na visoku pouzdanost prosječnog SS od 0,96. Diferencijalno ponderiranje točnosti stupnjevima sigurnosti povećava pouzdanost i homogenost cjelokupnog testa. Rezultati upućuju na zanimljiv potencijal uključivanja procjena SS u točnost odgovora u psihometrijsku analizu testova kognitivnih sposobnosti. Ključne riječi: stupanj sigurnosti, točnost odgovora, analiza zadataka","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Suvremena Psihologija","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-02","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q4","JCRName":"Psychology","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Uradak u zadacima testova znanja i sposobnosti tradicionalno se vrednuje dihotomno na osnovi točnosti odgovora. U ovom radu razmatra se mogućnost uvođenja procjene stupnja sigurnosti (SS) u točnost odgovora kao dodatne informacije o uratku ispitanika u zadacima i testu. Analizirane su teorijske i konceptualne prednosti te metodološki problemi uključivanja ovih mjera u psihometrijsku analizu testnih rezultata i vrednovanje ukupnih rezultata. Teorijski okvir za uključivanje procjena stupnja sigurnosti u točnost odgovora povezan je s konceptima metakognicije te dispozicijskim mjerama samopoimanja i samoefikasnosti (Stankov i Lee, 2008). Empirijski rezultati zasnovani su na rezultatima primjene računalne verzije neverbalnog testa kognitivnih sposobnosti (Test S) na uzorku od 168 studenata. Analiza rezultata provedena je na razini testnih zadataka, intraindividualnih i interindividualnih razlika zasnovanih na ukupnim testnim rezultatima. Na razini testnih zadataka prosječan SS povezan je s indeksom lakoće zadataka, a kod zadataka s većom diskriminativnom valjanošću registrirana je veća razlika u procijenjenoj sigurnosti između točnih i netočnih odgovora. Provedenom regresijskom analizom objašnjeno je 69,1% varijance prosječnog SS u točnost svih odgovora, pri čemu su najbolji prediktori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj točnih odgovora. Latentna struktura matrice zasnovane na procjenama SS upućuje na dominaciju jednog generalnog faktora te na visoku pouzdanost prosječnog SS od 0,96. Diferencijalno ponderiranje točnosti stupnjevima sigurnosti povećava pouzdanost i homogenost cjelokupnog testa. Rezultati upućuju na zanimljiv potencijal uključivanja procjena SS u točnost odgovora u psihometrijsku analizu testova kognitivnih sposobnosti. Ključne riječi: stupanj sigurnosti, točnost odgovora, analiza zadataka
传统上,知识和技能测试是以准确性为基础的。在这项工作中,应考虑引入对反应准确性的安全程度(SS)评估的可能性,作为关于受试者在任务和测试中的比率的额外信息。已经分析了理论和概念上的优势,方法论问题包括对测试结果的心理测量分析和总体评估中的这些措施。将安全评估程度纳入准确性的理论框架与元认知的概念以及可用的自信心和自信心测量有关(Stankov和Lee,2008)。实证结果基于168名学生的非语言认知能力测试(测试S)样本的计算机版本的结果。根据总体测试结果,在测试任务、个体内和个体间差异的水平上进行结果分析。在测试任务的水平上,平均SS与n个简单任务指数有关,在准确和错误回答之间的更大安全评估中记录了更多的歧视性任务。证明了对目标的分析有69.1%的变化,即SS u到čnost svih odgovora,pričemu su najbolji preditori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj到čnih odgovor。基于SS估计的潜在矩阵结构表明了一般因素的优势和0.96的平均SS的高可靠性。安全级别准确性的差异增加了整个测试的置信度和同质性。研究结果表明,在认知能力测试的心理测量分析中纳入SS准确性评估是一种有趣的潜力。关键词:安全级别、响应准确性、任务分析