{"title":"PARLAMENTARNI IZBORI 2022: IZBORNE LISTE, KOALICIJE I REZULTATI IZBORA","authors":"Slaviša Orlović","doi":"10.22182/spm.specijal42022.8","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Predmet ovog rada su parlamentarni izbori u Srbiji 2022. godine od njihovog raspisivanja do konstituisanja parlamenta. Najpre analiziram aktere, odnosno političke partije, podnete liste i predizborne koalicije. S obzirom na to da se istovremeno održavaju prevremeni parlamentarni, redovni predsednički i izbori za Grad Beograd, kao i za neke jedinice lokalne samouprave, zauzimanje startnih pozicija imalo je i taktičke i strateške dimenzije u prepozicioniranju aktera vlasti i opozicije. Postoji neposredna veza i međuuticaj parlamentarnih, predsedničkih i beogradskih izbora. Nakon bojkota izbora dela opozicionih partija 2020. zabeležena je veća izlaznost i dobijen je pluralistički i reprezentativniji parlament. SNS je i dalje dominantna partija iako je dobila 16 % manje glasova nego na prethodnim izborima. Sada je prvi put od 2014. u prilici da nema apsolutnu većinu. Kao posledica smanjenja izbornog praga na 3 odsto imamo nove tendencije u partijskom sistemu u pogledu fragmentacije i polarizacije.","PeriodicalId":34288,"journal":{"name":"Srpska Politicka Misao","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-10-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Srpska Politicka Misao","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22182/spm.specijal42022.8","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}
引用次数: 0
Abstract
Predmet ovog rada su parlamentarni izbori u Srbiji 2022. godine od njihovog raspisivanja do konstituisanja parlamenta. Najpre analiziram aktere, odnosno političke partije, podnete liste i predizborne koalicije. S obzirom na to da se istovremeno održavaju prevremeni parlamentarni, redovni predsednički i izbori za Grad Beograd, kao i za neke jedinice lokalne samouprave, zauzimanje startnih pozicija imalo je i taktičke i strateške dimenzije u prepozicioniranju aktera vlasti i opozicije. Postoji neposredna veza i međuuticaj parlamentarnih, predsedničkih i beogradskih izbora. Nakon bojkota izbora dela opozicionih partija 2020. zabeležena je veća izlaznost i dobijen je pluralistički i reprezentativniji parlament. SNS je i dalje dominantna partija iako je dobila 16 % manje glasova nego na prethodnim izborima. Sada je prvi put od 2014. u prilici da nema apsolutnu većinu. Kao posledica smanjenja izbornog praga na 3 odsto imamo nove tendencije u partijskom sistemu u pogledu fragmentacije i polarizacije.