Muška i ženska retorika u političkom intervjuu

Q3 Social Sciences

Medijska Istrazivanja Pub Date : 2022-05-10 DOI:10.22572/mi.28.1.3

Gordana Varošanec-Škarić, Branka Šegvić

{"title":"Muška i ženska retorika u političkom intervjuu","authors":"Gordana Varošanec-Škarić, Branka Šegvić","doi":"10.22572/mi.28.1.3","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Rana lingvistička istraživanja pokazala su da se neke od najvećih razlika između govora muškaraca i žena mogu naći na razini diskursa. Različite lingvističke strategije koje koriste u svom govoru uvjetovane su društvenim ulogama, odnosno različitim položajem muškaraca i žena u društvu. Uz to, strategije koje govornici koriste na diskursnoj razini često se povezuju s odnosima moći i solidarnosti. Ovaj se rad fokusira na politički diskurs retoričke razgovorne (dijaloške) vrste televizijskoga političkog intervjua. S obzirom na važnost društvenog surječja i odnosa moći u političkom govoru, postavljena su dva cilja: 1) istražiti način na koji sugovornici (novinari) komuniciraju s muškim i ženskim sugovornicima na položaju moći (premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović); 2) ispitati postoje li razlike u načinu na koji muškarci i žene argumentiraju svoje stavove u prijeporima. Rezultati istraživanja pokazali su da se stav sugovornika prema osobi na položaju moći razlikuje ovisno o rodu te osobe s obzirom na preklapanje i prekidanje govora. Nadalje, utvrđeno je da govoreći o istim temama vezanim za međusobnu komunikaciju, premijer i predsjednica koriste različite načine argumentiranja u odnosu na logičke pogreške i smicalice. Predsjednica koristi smicalice istančanog razlikovanja, odlaganje (ad socordiam), navođenje suprotnog primjera (exemplum in contrarium) te argumente iz korisnosti (argumentum ab utile), dok premijer koristi odlaganje i sofističke obrane koji su udruženi s natjecanjem u važnosti, antiparastazu, protupitanja, duhovite upadice koje uključuju ironiju. Takav premijerov izbor smicalica podupire narativ dominantnosti.","PeriodicalId":35195,"journal":{"name":"Medijska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2022-05-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Medijska Istrazivanja","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.22572/mi.28.1.3","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Rana lingvistička istraživanja pokazala su da se neke od najvećih razlika između govora muškaraca i žena mogu naći na razini diskursa. Različite lingvističke strategije koje koriste u svom govoru uvjetovane su društvenim ulogama, odnosno različitim položajem muškaraca i žena u društvu. Uz to, strategije koje govornici koriste na diskursnoj razini često se povezuju s odnosima moći i solidarnosti. Ovaj se rad fokusira na politički diskurs retoričke razgovorne (dijaloške) vrste televizijskoga političkog intervjua. S obzirom na važnost društvenog surječja i odnosa moći u političkom govoru, postavljena su dva cilja: 1) istražiti način na koji sugovornici (novinari) komuniciraju s muškim i ženskim sugovornicima na položaju moći (premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović); 2) ispitati postoje li razlike u načinu na koji muškarci i žene argumentiraju svoje stavove u prijeporima. Rezultati istraživanja pokazali su da se stav sugovornika prema osobi na položaju moći razlikuje ovisno o rodu te osobe s obzirom na preklapanje i prekidanje govora. Nadalje, utvrđeno je da govoreći o istim temama vezanim za međusobnu komunikaciju, premijer i predsjednica koriste različite načine argumentiranja u odnosu na logičke pogreške i smicalice. Predsjednica koristi smicalice istančanog razlikovanja, odlaganje (ad socordiam), navođenje suprotnog primjera (exemplum in contrarium) te argumente iz korisnosti (argumentum ab utile), dok premijer koristi odlaganje i sofističke obrane koji su udruženi s natjecanjem u važnosti, antiparastazu, protupitanja, duhovite upadice koje uključuju ironiju. Takav premijerov izbor smicalica podupire narativ dominantnosti.

查看原文本刊更多论文

政治访谈中的男女修辞

早期的语言学研究表明，男性和女性之间的一些最大差异可以在自由裁量权层面上找到。他们在演讲中使用的各种语言策略都受到社会角色的影响，包括男性和女性在社会中的不同地位。乌兹说，战略是让我们团结起来。这部作品聚焦于政治辩论类的电视政治访谈。鉴于政治言论中社会凝聚力和权力关系的重要性，设定了两个目标：1）探索受访者（记者）与当权男女（总理安德烈·普伦科维奇和总统科琳达·格拉巴尔·基塔罗维奇）的沟通方式2）质疑男性和女性在危险中争论自己立场的方式是否存在差异。研究结果表明，鉴于言论的重叠和中断，与当权者的联络人的地位因家庭和个人而异。此外，在谈到与沟通有关的相同话题时，总理和总统使用了不同的方式来争论逻辑错误和笑话。总统使用持续的分歧、拖延（ad socordiam）、相反的例子（例如相反的例子）和有用的论点（论点ab utile），而首相则使用拖延和与竞争、反拖延、障碍、讽刺炎症相关的复杂防御。这样一位首相对微笑的选择支持了自然的主导地位。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊